Analiza posla
Analiza posla je sistematizirani postupak prikupljanja i sređivanja podataka o nekom poslu. To je prvi korak u procesu oblikovanja selekcijskog postupka. U analizi posla postoji zbrka u terminologiji, pa se ponekad govori o analizi radnih mjesta, analizi pozicija, analizi dužnosti i sl.
Analiza posla važna je u selekciji zbog toga što trebamo znati koje su specifične osobine izvršitelja odgovorne za uspješno obavljanje nekog posla. Kada znamo koje su to osobine, možemo ih mjeriti. Nakon provedene analize posla dobivamo odgovore na takva pitanja, ali i na pitanja o zadacima, odgovornostima, funkcijama i kontekstu obavljanja posla.
Dakle, analiza posla predstavlja opis i popis informacija o poslu i o radniku. O tome što i kako radnik treba raditi, u kakvim uvjetima, te bez kojih osobina, sposobnosti i vještina to ne može raditi. Osim u profesionalnoj selekciji, analiza posla važna je i u brojnim drugim procesima kao npr. u:
- procjenjivanju radne uspješnosti,
- određivanju visine plaće,
- programiranju zaštite na radu,
- poboljšanju radne učinkovitosti,
- obrazovanju i stručnom usavršavanju…
Ako u radnoj organizaciji ne postoji dokumentirana analiza posla, za početak je potrebno odrediti uzorak ključnih poslova za organizacijsku uspješnost (prema: Bahtijarević – Šiber: Management ljudskih potencijala) i s njima započeti analizu. Na tome se ne bi trebalo stati, sve dok se ne završi s analiziranjem svih, ili barem većine poslova u jednoj radnoj organizaciji.
Hawthorne efekt dobio je ime prema istraživanju provedenom u u pogonu Hawthorne (Western Electric) u Illinoisu, u periodu od 1924. – 1933. godine. Svrha toga istraživanja bila je utvrditi kako do tada poznati i istraženi faktori radne učinkovitosti utječu na produktivnost radnika. Međutim dobiveni su neočekivani rezultati – ponašanje ispitanika i njihova radna učinkovitost promijenili su se samom spoznajom da sudjeluju u eksperimentu, bez obzira na varijacije faktora radne učinkovitosti!
Podatke za analizu može se prikupljati raznim metodama. Mi ćemo navesti četiri najkorištenije. To su:
- Metoda opažanja radnika u vrijeme rada
- Metoda sustavnih intervjua
- Metoda prikupljanja informacija upitnicima
- Metoda analize dostupne dokumentacije
Stranica: 1 2