Ponekad zna biti teško razgovarati o onome što nas muči, čak i s bliskim ljudima. Moguće je da nas, i uz najbolju namjeru, oni kojima vjerujemo ipak ne razumiju. Ponekad je, možda i paradoksalno, lakše razgovarati sa strancima.
Ako ste se našli u situaciji koja vas previše opterećuje i niste sigurni kako se nositi s njom, ne ustručavajte se zatražiti pomoć. Može biti korisno samo da vas netko sasluša… Ako osjećate potrebu za nečijom podrškom, a niste spremni ili niste u mogućnosti razgovarati s bliskim ljudima, istražite opcije i javite se stručnim osobama. Informirajte se o savjetovalištima u svom mjestu, telefonskim linijama ili nekim drugim oblicima podrške. Posvetite se vlastitom (mentalnom) zdravlju i zatražite pomoć koja vam može olakšati život.

Između ostaloga, dopustite sebi odmor od neugodnih vijesti. Ne morate stalno biti izloženi lošim mislima i novostima koje hrane vaš strah. Isto tako, ne morate tražiti nove informacije. Ograničite to na dvaput dnevno. Pritom obratite pažnju na vjerodostojnost informacija koje primate i ne vjerujte svemu što pročitate. Svašta se piše i nerijetko pretjeruje. Naravno, stanje je ozbiljno i zabrinjavajuće, ali zapamtite i da većina ljudi pogođenih virusom osjeća tek blage simptome. Također, konstantno se radi na istraživanju virusa i pronalasku načina borbe protiv njega. Slušajte stručnjake, poduzmite mjere koje vam oni savjetuju. Zaštitite se koliko možete i ponašajte odgovorno. To je za početak dovoljno. Stanje je takvo kakvo je, ali život ide dalje. Obratite pažnju na stvari koje vas vesele, koje nemaju veze s koronavirusom. Usmjerite se na aktivnosti koje vas umiruju. Potražite pozitivne primjere i razvijajte svoj optimizam. I druge ste krize preživjeli, i ova će proći.

Održavanje socijalnih kontakata može biti iznimno korisno, a povezanost s drugima posebno dobiva na važnosti u periodima općih kriza. Ljudi su društvena bića i prirodno imaju potrebu ostvarivati i održavati bliske kontakte. U razgovoru s drugima dobivamo priliku jasnije posložiti sve ono što nam se dogodilo i bolje razumjeti svoje osjećaje. Također, drugi nam mogu pružiti povratnu informaciju i podršku. Isto tako, njihova iskustva i osjećaji, mogu potvrditi i da u ovome nismo sami. Održavanje socijalnih kontakata može pridonijeti osjećaju normalizacije stanja i pružiti vrijedan prostor za dijeljenje emocija i opuštanje od stresa. Fizička udaljenost ne mora značiti i prekid kontakata. Povežite se i razgovarajte s ljudima koje volite (telefonski, putem društvenih mreža i slično). Druženje s bliskim ljudima i u vremenu koronavirusa može biti dio plana i rutine. Iskoristite prednosti digitalnog doba, jer i druženje može biti i virtualno.

Naposljetku, iako kriza nikada nije ugodna nego obično praćena napetošću i stresom, nosi sa sobom potencijal za rast. Zapamtite da se i iz nje može naučiti nešto novo i vrijedno. Možda je ovo prilika da svi skupa shvatimo koliko smo zapravo snažni i sposobni za suočavanje s problemima.
Čovjek uči dok je živ, prilagođava se i raste. To je, često, bolan proces, ali sa sobom nosi nove snage i kapacitete. Dopustite si rast i vjeru u bolju budućnost.

Različite stresne situacije s kojima se suočavamo često su nepredvidive i ne možemo kontrolirati njihovu pojavu. No, kad se pojave, zahtijevaju prilagodbu. Naši uobičajeni načini ponašanja i reagiranja odjednom više nisu dovoljni. Ne znamo što nas dalje čeka i sasvim je normalno osjećati strah u takvim situacijama. Kako se stanje bude normaliziralo, vjerojatno će i taj strah opadati. Srećom, postoje i načini borbe protiv ovih neugodnih emocija.