Ovaj adaptivni test predstavlja sofisticiranu metodu mjerenja opće inteligencije. Počiva na ideji prilagodbe samog testa svakom pojedincu. Konstrukcija i validacija prvog hrvatskog adaptivnog testa potaknuta je tehnološkim naprecima općenito i izazovima u suvremenom organizacijskom okruženju. Provedena je u okviru pažljivo osmišljenog projekta, u suradnji s profesorima Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, s ciljem da konačni rezultat testa osigura brzu, jednostavnu i preciznu informaciju o razini razvijenosti opće kognitivne sposobnosti osobe. Test se oslanja na tri različita tipa zadataka. Podražajni materijal koji uključuje od ispitanika zahtijeva nastavljanje određenog niza, dopunjavanje matrice ili izbacivanje uljeza, temeljem apstraktnog mišljenja i logičkog zaključivanja. U primijeni, podrazumijeva prikaz samo najprikladnijih zadataka za svaku osobu koja ga rješava. Složeni algoritam u pozadini bira zadatke koji pružaju najviše informacija u nastojanju procjene i opisa nekog pojedinca. U brojnim situacijama procjene pokazao je svoju vrijednost, jednostavnost i ekonomičnost, pružajući nerijetko upravo ključne i neophodne informacije.

Test “Izbaci uljeza S” mjeri kognitivne sposobnosti pojedinaca. Razvijen je kao odgovor na potrebe organizacijskih psihologa za instrumentom koji bi, u kontekstu selekcijskih procjena za zaposlenje, brzo i lako opisao opće kognitivne kapacitete kandidata. Test se sastoji od niza originalnih zadataka. Da bi se oni uspješno riješili, nužno je logičko zaključivanje. U osnovi, radi se o sličicama među kojima treba pronaći uljeza. Drugim riječima, među četiri ponuđene sličice, osoba koja rješava test treba izbaciti jednu, koja se, logički, po nečemu bitno razlikuje od ostalih. Ta logika u osnovi izbacivanja uljeza često podrazumijeva sposobnost izvođenja mentalnih rotacija. Osobe koje na ovom testu postižu visoke rezultate dobro se snalaze u situacijama u kojima treba nešto brzo povezati i zaključiti, shvaćaju prostorne relacije i u pravilu nemaju problema s razumijevanjem onoga što se od njih traži. S druge strane, osobama koje na ovom testu postižu niske rezultate uglavnom ne odgovaraju izrazito kompleksni, odgovorni i dinamični poslovi jer im obično treba nešto više vremena da bi naučili nove stvari.
U okviru validacije ovog instrumenta, na velikim uzorcima ispitanika utvrđene su dobre psihometrijske karakteristike, kojima je potvrđena njegova kvaliteta. Svoju je vrijednost i upotrebljivost, također, pokazao u ogromnom broju selekcijskih situacija u koje je dosad bio uključen.

Test “Izbaci uljeza A” u osnovi mjeri isti konstrukt kao i test “Izbaci uljeza S”, na isti način, ali uz nešto zahtjevniji podražajni materijal. Upravo je stoga i namijenjen donekle već selekcioniranim uzorcima kandidata, npr. ljudima koji apliciraju za visoke pozicije u organizacijama. Slovo A u njegovu nazivu označava tzv. Advanced verziju, za razliku od standardnog – S oblika.
Naime, konstrukcija kognitivnih testova u prvom koraku zahtijeva veći broj potencijalnih zadataka koji se, na temelju statističkih analiza zadržavaju, eliminiraju ili revidiraju. Osim standardnog oblika testa, koji je proizašao kao rezultat višestrukih preliminarnih analiza i radnih verzija, jedan dio osmišljenih zadataka grupirao se u sasvim novi set koji predstavlja težu verziju instrumenta. Stoga je „Izbaci uljeza A” prikladniji pojedincima razvijenijih kognitivnih sposobnosti, visokoobrazovanom kadru i općenito kandidatima koji se prijavljuju za više i visoke pozicije ili pokazuju interes za radom na kompleksnijem sadržaju ili u zahtjevnijim okolnostima. Na temelju rezultata na ovom testu se, pritom, mogu identificirati ljudi koji lako primjenjuju logičko zaključivanje, koji bez problema uspijevaju u mentalnoj rotaciji i vizualizaciji likova i koji jednostavno razumiju različite principe na temelju kojih se neki elementi mogu povezati i/ili razlikovati.

Test kognitivnih matrica razvijen je unutar organizacijskog konteksta kao mjera koja psiholozima osigurava izrazito vrijedne informacije o razini razvijenosti opće inteligencije pojedinaca. Zahvaća zadatke koji govore o sposobnosti osobe za uviđanjem, percipiranjem i otkrivanjem odnosa i općenito snalaženjem pri rješavanju novih problema. Kao što mu samo ime govori, sastoji se od matrica, a od osoba se traži da ih logički nadopune, kako bi dobili kompletnu sliku. U selekcijskim situacijama i različitim organizacijskim procjenama pokazao se korisnim jer svojim izvrsnim psihometrijskim karakteristikama, kvalitetom i jednostavnošću primjene predstavlja instrument koji uvelike olakšava procjenu pojedinaca, pozicionirajući ih na određenu razinu, ovisno o razvijenosti njihove sposobnosti logičkog zaključivanja, razumijevanja odnosa među elementima i izvođenja zaključaka. Kao takav, ovaj je instrument postao jedan od nezaobilaznih testova u mnogim baterijama naših klijenata.

Nastavi niz je test apstraktne (fluidne) inteligencije, primjenjiv u svim situacijama u kojima informacija o razini razvijenosti općih kognitivnih sposobnosti može biti korisna. Oslanja se na Cattell-Hornovu teoriju, koja se temelji na modernim psihometrijskim osnovama, a fluidnu inteligenciju vidi u brzom i efikasnom rješavanju mentalnih problema i sposobnosti otkrivanja relacija. Osmišljavanjem zadataka koji uključuju logičke nizove, uzimajući u obzir teorijske pretpostavke i analizu sadržaja postojećih zadataka namijenjenih procjeni fluidne inteligencije, definiran je test Nastavi niz. Uz ponešto perceptivnih i spacijalnih komponenti uključenih u zadatke, u osnovi je riječ o materijalu koji ukazuje na sposobnost otkrivanja odnosa i zakonitosti, rezoniranja na neverbalnom gradivu, manipulaciji sadržaja iz kratkoročnog pamćenja te brzini obrade informacija, brzini percepcije i sposobnosti rotiranja likova. Izvrsni standardni psihometrijski pokazatelji, utvrđeni na podacima prikupljenima na velikim uzorcima ispitanika, potvrđuju valjanost i vrijednost ovog digitalnog kognitivnog instrumenta.

Ovo je jedan od testova čiji podražajni materijal čine skupovi elemenata poredanih u logičke nizove. Test je namijenjen mjerenju općeg faktora inteligencije te koristan za situacije procjene u kojima su objektivnost, praktičnost i brzina posebno važni. Riječ je o psihometrijski kvalitetnom instrumentu, primjenjivom u svim situacijama u kojima informacija o razini razvijenosti općih kognitivnih sposobnosti može biti korisna. Njegovom psihometrijskom validacijom utvrđeno je da predstavlja adekvatan instrument općeg logičkog funkcioniranja pojedinaca, zahvaćajući pritom i ponešto spacijalnih značajki. Kao test koji je razvijan, validiran i normiran na velikim uzorcima ispitanika, prikladan je izbor za selekcijska i organizacijska testiranja koja za cilj imaju procjenu općeg kognitivnog funkcioniranja i pozicioniranje pojedinaca s obzirom na to, a u odnosu na referentnu skupinu.

Neverbalni prekinuti nizovi (NPN) naziv je kognitivnog testa dostupnog u A i B (paralelnim) formama svoje duže i kraće verzije. Konstrukcija testa temelji se na Cattell-Hornovom shvaćanju inteligencije i podjeli na dva faktora: fluidnu i kristaliziranu inteligenciju. Test traži uočavanje i shvaćanje relacija u figuralnim prekinutim nizovima, sa svrhom mjerenja fluidne inteligencije. Standardna (duža) verzija testa Neverbalnih prekinutih nizova (NPN) sastoji se od 30 zadataka, a kraća od njih 20. Zadaci su osmišljeni na način da pri njihovom rješavanju dođe do izražaja sposobnost otkrivanja i shvaćanja odnosa među elementima ili dijelovima niza, odnosno pronalaženja jednog ili više pravila koja određuju redoslijed likova u nizu. Paralelne – A i B forme standardne verzije testa kreirane su izdvajanjem zadataka iz početne skupine od njih 120 te provjerama njihovih metrijskih svojstava, dok su paralelne forme kraće verzije kreirane izdvajanjem čestica s najboljim mjernim značajkama, iz dužih verzija testa NPN.

Kad je riječ o kognitivnim sposobnostima u organizacijskom kontekstu, uz mjere opće inteligencije, često se procjenjuju i pojedini, specifični faktori. U zanimanjima, poslovima i aktivnostima koji zahtijevaju mentalnu manipulaciju objektima i prostornu vizualizaciju, često je nezaobilazan korak u procjeni upravo mjerenje spacijalnih sposobnosti. Primjerice, u arhitekturi, umjetnosti, crtanju i dizajnu te zanimanjima poput tesarstva ili stomatologije, velika se važnost pridaje vizualizaciji 3D likova i mentalnoj rotaciji likova u prostoru. „Spacijalni” test zahvaća upravo sposobnost vizualiziranja trodimenzionalnog objekta na temelju ponuđenog dvodimenzionalnog nacrta. Uključuje i sposobnost vizualizacije objekta nakon rotacije u prostoru. Stoga, postignuće osobe na ovom testu ukazuje na razinu razvijenosti njenih spacijalnih sposobnosti. Osobe koje na ovom testu postižu visoke rezultate obično nemaju problema u prostornoj orijentaciji, shvaćaju prostorne relacije i mogu zamisliti kako bi neki objekt izgledao kad bi ga konstruirali od ponuđenih dijelova, odnosno mogu prepoznati nacrt u dvodimenzionalnom obliku, koji bi odgovarao trodimenzionalnom objektu.

„Spacijalni faktor” naziv je za test koji pridaje veliku važnost vizualizaciji trodimenzionalnih likova i njihovoj mentalnoj rotaciji u prostoru. Sastoji se od niza zadataka koji zahtijevaju uspoređivanje dvodimenzionalnih nacrta s trodimenzionalnim likovima. Za uspješno rješavanje ovoga testa potrebno je prepoznati veze među objektima tako da se oni mentalno pomiču u prostoru. Osobe koje lako mogu točno zaključiti kako bi neki objekt izgledao nakon konstrukcije prema predloženom nacrtu, postižu visok rezultat na ovom testu. Spacijalne sposobnosti općenito uključuju i informacije o oblicima, veličini, lokaciji i relacijama među objektima. Shvaćanje ovih aspekata i mogućnost mentalne manipulacije objektima, odnosno spacijalne sposobnosti kao takve važne su za niz zanimanja, poput stomatologije, arhitekture, umjetnosti, crtanja i dizajna. Upravo je zato test Spacijalnog faktora pronašao svoje mjesto u organizacijskim procesima. On predstavlja pouzdan, kratak, jednostavan i kvalitetan instrument koji spacijalne sposobnosti zahvaća i mjeri na valjan način.

Test numeričkog faktora konstruiran je zbog potrebe za procjenom numeričkih sposobnosti u selekcijskim procesima za pozicije koje zahtijevaju baratanje brojevima i matematičko-logičko zaključivanje. Osmišljavanjem zadataka, njihovom višegodišnjom primjenom i analizama odgovora velikog broja ljudi, u konačnici je konstruirana verzija koja se pokazala kao homogena mjera i predstavlja psihometrijski kvalitetan instrument. Njime se u kratkom vremenskom periodu prikupljaju važne informacije o razvijenosti numeričkih kognitivnih sposobnosti pojedinaca. Ovakve informacije korisne su u selekcijskim procesima i različitim situacijama procjene, u kojima poznavanje razine logičkog i matematičkog rasuđivanja te baratanja brojevima općenito može biti presudno. Upravo stoga, ovaj je test često standardni dio baterija korištenih pri selekciji kandidata za, primjerice, računovodstvene i knjigovodstvene pozicije.

„Pronađi pravu riječ” je instrument namijenjen procjeni verbalnog razumijevanja, koji je konstruiran na temelju višestrukih primjena i analiza podataka prikupljenih na velikim selekcijskim uzorcima. Test zahvaća niz novoosmišljenih zadataka sinonima i antonima, provjeravanih u većem broju selekcijskih situacija te psihometrijski validiranih u istom kontekstu. Zbog svoje visoke interne konzistencije, jasne faktorske strukture i potvrđene konvergentno-divergentne valjanosti predstavlja adekvatan instrument za različite situacije procjene. Prilozi njegovoj kriterijskoj valjanosti također su prikupljeni u selekcijskom kontekstu, uzimajući u obzir ocjene kandidata na kraju selekcijskog procesa i razgovora za posao. Značaj testa „Pronađi pravu riječ” može naročito doći do izražaja u selekcijskim procesima za pozicije koje stavljaju naglasak na verbalne sposobnosti.

Riječ je o novoj, unaprijeđenoj verziji dobro poznatih i standardiziranih testova za procjenu inteligencije. GAT-2 testovi podrazumijevaju skup od pet odvojenih instrumenata specifičnih kognitivnih sposobnosti, pružajući informaciju o razini razvijenosti verbalnog, apstraktnog, numeričkog, spacijalnog i mehaničkog faktora. Procjena na GAT-2 Verbalnom testu temelji se na zadacima koji zahtijevaju korištenje apstraktnog razmišljanja i kodiranja informacija, kao i razumijevanje odnosa i veza među parovima riječi. Zahvaća sposobnost izvođenja logičkih zaključaka na materijalu verbalnog tipa. Apstraktni (neverbalni) test zahvaća sposobnosti razumijevanja odnosa među elementima, generalizacije, percipiranja detalja i predviđanja posljedica djelovanja, procjenjujući na taj način logičko rezoniranje. Numerički test nizom zadataka mjeri sposobnost induktivnog rezoniranja i razumijevanja numeričkih odnosa i logičkih veza među brojevima. Spacijalni test se usmjerava na sposobnost stvaranja, pamćenja i obrade kompleksnih mentalnih slika te uključuje izvođenje mentalnih rotacija, vizualizaciju trodimenzionalnih oblika i manipulaciju kompleksnih podražaja. Mehanički test, konačno, zahvaća razumijevanje načina na koji sustavi funkcioniraju, analize različitih elemenata problema i odnosa među njima te podrazumijeva primjenu informacija i mehaničkih principa u realnim situacijama, odnosno njihovo korištenje pri rješavanju praktičnih problema. Informacije dostupne nakon primjene ovih testa, u numeričkom i grafičkom obliku, upotpunjene su i interpretativnim komentarima, koji ukazuju na implikacije ostvarenih postignuća i pridonose jasnoći procjene.

CRT testovi dolaze u dva oblika – jednom koji mjeri numeričke i drugom koji mjeri verbalne sposobnosti. Njihova je upotreba posebno prikladna pri testiranju kognitivnih potencijala i sposobnosti kritičkog rezoniranja u okviru procjena menadžerskih profila. Numerički test je, primjerice, značajan jer pruža informacije koje mogu olakšati odabir kandidata na pozicijama koje podrazumijevaju donošenje odluka vezanih uz resurse. On nastoji izmjeriti koliko je neki kandidat sposoban razumjeti numeričke informacije predstavljene u kontekstu realnih situacija. U osnovi, procjenjuje razinu temeljnih kognitivnih kapaciteta nužnih za uspjeh na bilo kojoj upravljačkoj poziciji. Verbalni test kritičkog rezoniranja također je dizajniran na način da daje vrijedan input u okviru testiranja visokoobrazovanog kadra. Ovim se testom od ispitanika traži analiza i evaluacija dostupnih podataka te prepoznavanje implicitnih pretpostavki u verbalno prikazanom sadržaju. On, zapravo, mjeri kako se osobe nose s mogućim poslovnim situacijama koje zahtijevaju obradu dostupnih informacija i izvođenje valjanih zaključaka.