Hrvatski
English 
Može li se niža savjesnost povezati s većim izražavanjem nezadovoljstva i širenjem dezinformacija na radnom mjestu?
Tehnološki napredak društva i globalna povezanost približili su nam informacije iz svih dijelova svijeta. Neiscrpno znanje tek je nekoliko klikova udaljeno od nas. Informacije su danas, praktički dostupne na dlanu. Naravno, jednako su dostupne i dezinformacije. Znamo svi da dežurni teoretičari zavjera nikad ne spavaju. Stoga, oprezan pristup novim informacijama, predanost, savjesnost i analitičnost pri obradi, u pravilu ne smiju izostati. Neki su ljudi jednostavno skloni širenju pogrešnih informacija. U svjetlu borbe protiv pandemije COVID-19 na globalnom nivou, čini se, razvija se plodno tlo za različite (dez)informacije.
Širenje pogrešnih vijesti može voditi katastrofalnim posljedicama. Mediji su, primjerice, tijekom pandemije izvještavali o stotinama smrtnih ishoda ljudi koji su pili metanol, vjerujući da im može pomoći u borbi protiv virusa. Uzimajući u obzir negativne posljedice ovakvog širenja neistina, logičan je interes istraživača za otkrivanjem faktora u pozadini. Dosadašnja istraživanja zahvaćala su ih uglavnom u političkom kontekstu. Ustanovilo se, pritom, da je širenje lažnih vijesti pozitivno povezano s konzervativnom političkom ideologijom. No, da ne bismo produbljivali političku polarizaciju, pogledajmo i druge značajke.
Pennycook i suradnici svojim radovima skreću pažnju na slabije analitičko razmišljanje. Govore i o prethodnoj izloženosti netočnim informacijama te izostanku znakova koji bi osporavali izmišljene priče. Uz to, treba imati na umu i ličnost kao jednu od temeljnih odrednica ljudskog ponašanja. Neovisno o političkim i općim stavovima, pokazalo se kako je jedna osobina ličnosti naročito bitna kad se radi o širenju netočnih informacija ➝ „Savjesnost“, a ona puno toga objašnjava!
Zašto savjesnost?
Naravno, skupina politički konzervativnih osoba može biti prilično heterogena i nisu svi nužno skloni širenju netočnih informacija. Uostalom, i liberalci i konzervativci podjednako izražavaju pristranost kad je riječ o informacijama sukladnim njihovoj ideologiji. Savjesnost, međutim, igra bitnu ulogu.
Savjesnost predstavlja jednu od pet tzv. velikih osobina ličnosti. U okviru psihologijske literature, s punim je pravom, često istraživana. Profesionalni kontekst i predviđanja organizacijskih ponašanja uvelike se oslanjaju upravo na savjesnost. Nalazi prikupljeni kroz godine istraživačkog i praktičnog rada, naime, ukazuju na njenu prediktivnu moć.
Savjesnost zahvaća individualne razlike u orijentaciji prema postignuću, radišnosti, planiranju, organiziranosti, odgovornosti, ustrajnosti, temeljitosti. Podrazumijeva sklonosti slijeđenju socijalno propisanih normi za kontrolom impulsa i odgodu neposrednog zadovoljstva te usmjerenost na cilj. Široka domena poželjnih osobina poput urednosti, temeljitosti, pouzdanosti, marljivosti veže se, dakle, uz savjesnost.
Konkretno, savjesne osobe slijede pravila i sklone su promišljenom, predanom i temeljitom djelovanju. Njihova savjesnost čini ih manje sklonima neproduktivnim ponašanjima na poslu. Radna učinkovitost povezana je s njom. Cijeli niz ishoda u organizacijskom kontekstu, sad već tradicionalno, predviđa se na temelju razina savjesnosti pojedinca. Ono što osobu čini savjesnom, u pravilu, stvara preduvjete za potencijalni (radni) uspjeh.
S druge strane, takav spoj osobina, koje pojedinca čine visoko savjesnim, ujedno predstavlja i svojevrsnu prepreku širenju lažnih informacija. Propaganda neistine nije tipična za visoko savjesne pojedince, upravo zbog njihove marljivosti i razboritosti. Možda će se ovakve osobe manje oslanjati na subjektivne procjene točnosti informacija, a više pažnje pokloniti njihovoj provjeri, što može smanjiti vjerojatnost širenja netočnih informacija.
Niska savjesnost i želja za kreiranjem kaosa
Niska savjesnost, pak, podrazumijeva određeni rizik za stvaranjem kaosa. Pritom treba imati na umu da su ljudi općenito skloni vjerovati i dijeliti neobične teorije zavjere ako im to može pomoći u stvaranju pozitivnije slike o grupi kojoj pripadaju. U tom smislu, Lawson i Kakkar, primjerice, u nedavno objavljenom istraživanju, govore o interakciji savjesnosti i konzervativizma. Njihovi nalazi sugeriraju potencijalnu sklonost zapaženu među nisko savjesnim konzervativno usmjerenim pojedincima na ponašanja koja vode kaosu. Razmatrajući ih u kontekstu svojevrsne obrane i promocije vrijednosti vlastite grupe, autori zaključuju o glavnim pokretačima sklonosti dijeljenju netočnih izvješća. Naime, čini se kako širenje neistina nije povezano s nepovjerenjem prema mainstream medijima toliko koliko s generalnim nezadovoljstvom političkim i društvenim institucijama. Želja za njihovim slomom, za anarhijom i kaosom, smatraju autori, zapravo je u osnovi spomenute težnje ka promociji krivih informacija.
Drugim riječima, konzervativci su, u prosjeku, skloniji širenju netočnih informacija nego liberalno orijentirane osobe. Međutim, ne smije se zanemariti uloga koju ima savjesnost! Za razliku od nisko savjesnih pojedinaca, koji su, u kombinaciji s konzervativnom političkom ideologijom, skloniji uključivanju u promociju netočnih vijesti, ovakvo ponašanje, kod visoko savjesnih osoba, gotovo u potpunosti izostaje.
S obzirom na sveopću dostupnost (dez)informacija, čini se da u kontekstu profesionalne procjene ljudi, savjesnost dobiva dodatni razlog za mjerenje. Izgleda da ne treba zanemariti ulogu koju niska savjesnost, u kombinaciji s više ili manje drugih faktora, može imati u izražavanju nezadovoljstva.
Može li se nizak rezultat na savjesnosti povezati s većim izražavanjem nezadovoljstva i širenjem dezinformacija i u radnom kontekstu ili samo na društvenim mrežama?
piše: psihologinja Iva Sofija Miloš
Literatura:
Lawson, M. A., & Kakkar, H. (2021). Of pandemics, politics, and personality: The role of conscientiousness and political ideology in the sharing of fake news. Journal of Experimental Psychology: General. Advance online publication. https://doi.org/10.1037/xge0001120
https://www.futurity.org/personality-type-fake-news-chaos-2653532-2/