Hrvatski
English 
Smatrate li da ste kovač svoje sreće? Vaš lokus kontrole će dati odgovor na to pitanje! Naime, lokus kontrole se odnosi na crtu ličnosti koja pokazuje do koje mjere osoba vjeruje da su događaji u njezinom životu pod njezinom kontrolom. Internalni lokus kontrole imat će osobe koje vjeruju da kontroliraju svoj život. Takve osobe su samopouzdanije, pokušavaju kontrolirati vanjsko okruženje te često uočavaju snažnu vezu između svojih postupaka i posljedica. S druge strane, eksternalni lokus kontrole imaju oni koji vjeruju da njihovim životima upravljaju vanjska sila, drugi ljudi ili sudbina. Zbog toga, sebe percipiraju u pasivnoj ulozi s obzirom na okruženje. Ove osobe su sklone pripisivati osobne ishode vanjskim faktorima, sudbini ili sreći.
Lokus kontrole se proučava u mnogim granama psihologije, pa tako i u organizacijskoj. Lokus kontrole na radnom mjestu odnosi se na vjerovanje da osoba ima kontrolu nad aspektima posla. On može objasniti zašto različiti zaposlenici potpuno drugačije doživljavaju objektivno identično radno mjesto. Recimo, ako ste osoba s internalnim lokusom kontrole, vjerojatno radno okruženje percipirate pozitivnijim u odnosu na vaše kolege s eksternalnim lokusom. Uz to, zadovoljniji ste poslom, imate bolji poslovni učinak te veću poslovnu motivaciju.
Kako bi bilo jednostavnije pratiti daljnji tekst, zamislite dvije osobe. Marko je osoba koja ima internalni lokus kontrole i vjeruje da ima kontrolu, a Srećko osoba koja – vjeruje u sreću 🙂
Lokus kontrole i poslovni uspjeh
Poslovni uspjeh je povezan s lokusom kontrole. Naime, osobe koje percipiraju veću kontrolu ujedno percipiraju i više mogućnosti na poslu, što je veliki izvor motivacije. Možda ste primijetili i da će vaši kolege, koji imaju visok internalni lokus poput Marka, pokušati utjecati na druge kolege. Zbog toga je vjerojatnije i da će oni preuzeti ili tražiti mogućnosti vodstva. Također, češće će preuzimati inicijativu, pokazivati kreativnost i neovisno djelovanje. Postavljat će izazovne ciljeve i biti ustrajni u njihovom ostvarivanju unatoč potencijalnim nevoljama. A što je s vašim kolegama koji imaju visok eksternalni lokus kontrole, poput Srećka? Oni obično preferiraju strukturirane, usmjerene radne situacije. Zbog toga su sposobniji nositi se s poslom koji zahtijeva usklađenost i konformizam.
Nguyen navodi da je internalni lokus kontrole jedna od glavnih karakteristika efikasnog vođe. Odnosno, Marko bi mogao biti efikasan vođa. Razlog tomu jest što će ga zaposlenici percipirati moćnijim, primarno zato što preuzima odgovornost za događaje. Uz to, Marko će naglašavati da je sposoban promijeniti nepovoljne uvjete.
Također, Nguyen spominje i da internalni lokus razlikuje dobre od loših menadžera. Efektivni menadžeri demonstriraju snažno uvjerenje u samoučinkovitost te internalni lokus kontrole. To se dobro vidi u ponašanjima iniciranja akcija i poduzimanja koraka kako bi se svladale prepreke. Odnosno, ovakvi pojedinci ne prihvaćaju poraz i ne čekaju da se „stvari dogode” već poduzimaju sve potrebno da riješe situaciju.
Lokus kontrole i poslovni odnosi
Kada je riječ o socijalnim iskustvima, Marko više radi na uspostavljanju i zadržavanju pozitivnih odnosa s drugima nego Srećko. Osobe koje imaju internalni lokus kontrole kao Marko uglavnom su socijalno vještije. Ovakve osobe češće koriste taktike društvenog utjecaja u odnosu na pojedince kao što je Srećko. Također, sposobnije su u započinjanju socijalnih odnosa i lakše utječu na druge. Uz to, vjerojatnije će biti percipirane kao vođe grupe.
Lokus kontrole ujedno može utjecati i na interpersonalne odnose u radnom okruženju. Osoba koja ima bolje komunikacijske vještine i obzirnija je prema drugima vjerojatnije je Marko, a ne Srećko. Također, pokazalo se da će Marko lakše utjecati na ljude od Srećka. Zbog toga, osobe poput Marka uglavnom imaju bolje odnose s nadređenima i kolegama. No, kakav stil rukovođenja trebaju imati nadređeni kako bi Marko bio zadovoljan? Koliko će istim stilom biti zadovoljan Srećko?
Lokus kontrole i rukovoditeljski stil
Postoje dva glavna rukovoditeljska stila. Prvi je participativni stil koji zahtjeva sudjelovanje svih članova tima. Odnosno, zaposlenici sudjeluju u donošenju odluka, protoku informacija, usavršavanju vještina te nagradama. Drugi stil je direktivni te je njegova glavna karakteristika da rukovoditelj ima svu moć. On donosi odluke, održava edukacije kada je potrebno, nagrađuje kada je prikladno te uklanja sve prepreke do cilja.
Kada je riječ o povezanosti lokusa kontrole i rukovoditeljskog stila, rezultati istraživanja ne iznenađuju. Naime, Marko, koji ima internalni lokus kontrole, preferira participativni stil jer mu on omogućuje percepciju kontrole. Upravo je to razlog zašto će Srećko, koji ima eksternalni lokus kontrole, ovaj stil smatrati frustrirajućim i nedovoljno strukturiranim. S druge strane, Srećko će preferirati direktivni stil. Razlog tome je upravo u postavljenoj strukturi, upravljanju i preuzimanju kontrole od strane rukovoditelja. Točno to bi frustriralo Marka.
Lokus kontrole i suočavanje sa stresom
Jak osjećaj osobne kontrole Marku omogućuje da bude proaktivan. Na taj način smanjuje ili se lakše nosi s lošim iskustvima. Primjerice, Marko će imati manje konflikata vezanih uz odnos između posla i obitelji. Aktivno će tražiti pomoć ili rješenje kako bi spriječio ili smanjio nastajanje/postojanje konflikata. Također, stresove na poslu će percipirati manje prijetećima. U odnosu na Srećka, lakše će se snaći u njihovom rješavanju. Izgleda da internalni lokus kontrole uvelike olakšava nošenje sa stresom na poslu.
Slično kao i u poslovnom svijetu, internalni lokus kontrole omogućuje bolje suočavanje sa stresom i u svakodnevnom životu. Upravo zbog toga što vjeruju da su kovači svoje sudbine, osobe poput Marka preuzimaju stvari u svoje ruke. Odnosno, koriste mehanizme rješavanja problema kada su suočeni sa stresnim situacijama. Primjerice, kreirat će plan kojim će umanjiti ili ukloniti izvor stresa ili tražiti socijalnu podršku.
Zaključak
Lokus kontrole nam ukazuje koliko će neka osoba smatrati da su događaji u njezinom životu posljedica njezinih postupaka. U poslovnom smislu, preuzimanje kontrole ima brojne benefite povezane s poslovnim uspjehom, motivacijom, ali i suočavanjem sa stresom. Osobe koje imaju internalni lokus kontrole, poput Marka, zadovoljnije su poslom, češće preuzimaju inicijativu, pokazuju kreativnost te si postavljaju izazovne ciljeve. No, osobe s eksternalnim lokusom kontrole kakav ima Srećko, sposobnije su nositi se s poslom koji zahtijeva usklađenost i konformizam.
A kako ispitati lokus kontrole u selekcijskom procesu? Javite se Selekcija.hr i doznajte 🙂
piše: psihologinja Anita Umolac
Literatura:
Mitchell, T.R., Smyser, C.M. i Weed, S.E. (1975). Locus of Control: Supervision and Work Satisfaction. Academy of Management Journal, 18 (3), 623-631. DOI: 10.2307/255692
Ng, T.W.H., Sorensen, K.L. i Eby, L.T. (2006). Locus of control at work: a meta-analysis. Journal of Organizational Behaviour, 27, 1057-1087. DOI: 10.1002/job.416
Link: https://onlinelibrary.wiley.com/doi/pdf/10.1002/job.416
Wang, Q., Bowling, N.A. i Eschleman, K.J. (2010). A Meta-Analytic Examination of Work and General Locus of Control. Journal of Applied Psychology, 95, 761-768. DOI: 10.1037/a0017707