Odbijenica nakon intervjua za posao

Što kada nam se u mailboxu pojavi odbijenica nakon intervjua za posao? Nije lako podnijeti kritiku ili odbijanje, ali vjerujte, nije lako ni onima koji kritiziraju ili odbijaju. Često jer ne znaju kako to činiti. Nažalost, to je sastavni dio života i posla. Zato je vrlo važno znati dati povratnu informaciju (ili popularni feedback), ali je i znati primiti. Dakle, feedback kao proces uključuje dvije strane – davanje povratne informacije te primanje iste.

Kad je riječ o negativnom feedbacku, nastaju problemi u slučaju obje strane.

Osoba koja daje povratnu informaciju često je zabrinuta da će ostaviti loš dojam na osobu kojoj je pruža te smatra da se ta druga osoba neće znati nositi sa izrečenim. Osoba koja prima povratnu informaciju misli da se treba opravdati, uz cijeli spektar emocija.

Kad pričamo o davanju povratne informacije kandidatima za posao, moramo navesti nekoliko glavnih natuknica:

• Odmah po završetku psihologijskog testiranja ili intervjua treba zahvaliti kandidatima i najaviti kako i kada će dobiti povratnu informaciju.
• Povratnu informaciju obavezno osigurati, po mogućnosti što prije!
• Povratnu informaciju treba temeljiti na činjenicama, a ne na subjektivnim stavovima.
• Povratna informacija ne smije uključivati vrijednosne sudove o kandidatima ili ih diskvalificirati kao osobe.
• Povratna informacija treba pokrivati specifične kompetencije, treba biti jasna i potpuna.
• Povratna informacija treba biti pružena u stilu koji je prikladan za individualnu razinu razumijevanja kandidata (prema Cook & Cripps, 2009).

Organizacije često imaju vlastite obrasce po kojima povratno informiraju ljude. To može biti u usmenom ili u pisanom obliku. Ovdje možete preuzeti primjer: odbijenica ili „Obavijesti o rezultatima natječaja“(.doc format) (ili .docx format) za koju se može reći da uvažava kandidate kojima je upućena.

„Na neke osobe tuđe mišljenje i kritika nemaju utjecaja.“

Ova tvrdnja je rijetkost, a često i laž. Veoma nas pogađa feedback drugih ljudi i teško je, ako ne i nemoguće, zanemariti upućene primjedbe. Rješenje nije u ignoriranju negativnog, nego u profitiranju od kritike, jer negativno nije uvijek pogrešno. Treba se zapitati u čemu griješimo, na čemu trebamo poraditi i kako to promijeniti. Naravno, ako smo svjesni da nismo savršeni. Ukoliko mislimo da smo savršeni i da je uvijek u drugome problem, nema pomoći. Uz to, sa ostalim kandidatima, prijateljima ili nekim drugim izvorima treba provjeriti jesu li upućene kritike konstruktivne ili su subjektivne i opterećene nekim neobičnim stavovima, vrijednostima ili iskustvima voditelja intervjua. Drugim riječima, imaju li veze s nama?

piše: Ana Zlatar, psihologinja

Literatura

Cook, M. & Cripps, B. (2009). Psihološko procjenjivanje na radnome mjestu. Školska knjiga. Zagreb.