Koronavirus i mentalno zdravlje

koronavirus i mentalno zdravlje covid-19

Koronavirus (COVID-19) i mentalno zdravlje

Relativno stabilno i mirno razdoblje u kojem živimo, jedno od najsigurnijih u povijesti čovječanstva, pogodila je kriza. Koronavirus i njegovo širenje zaokupilo je svu pažnju medija i javnosti. Konstantno iščekujući ažurirane podatke o broju oboljelih, izliječenih i smrtno stradalih, serviraju nam se nove informacije vezane uz COVID-19. Strah koji uz to ide, sve više usmjerava naša ponašanja i reakcije. Naime, naša percepcija rizika oslanja se na emocije, a nepoznate prijetnje i opasnosti koje nisu pod našom kontrolom obično vode do straha.

Iako strah, sam po sebi, ima adaptivnu funkciju i služi preživljavanju, konstantna izloženost može nas umoriti i oslabiti. Do određene granice je koristan jer nas u ovako napetim situacijama drži na oprezu. Strah nas, primjerice, alarmira na važnost pranja ruku, dezinfekcije, izbjegavanja velikih okupljanja i slično, sve kako bismo pobijedili koronavirus. Drugim riječima, on kao normalna reakcija na stres, tjera nas da budemo pažljiviji i spremnije reagiramo na prijetnje vlastitom zdravlju. Preplavljenost strahom, međutim, dovodi do veće štete nego koristi.

Odavno je poznato da stres negativno djeluje na imunitet. Organizam prepoznaje i reagira na situacije pretjeranog straha i kronične izloženosti stresu. Dok mozak naređuje izlučivanje hormona koji nas održavaju spremnima na reakcije nužne za preživljavanje, tijelo se sve više i više iscrpljuje. Naravno, to se odražava na imunološkom sustavu, a njegova smanjena funkcija pogoduje daljnjem razvoju bolesti. Ovo se često događa u kriznim situacijama, kao što je i ova, obilježena COVID-19 virusom. Uslijed nepredvidivosti situacije s kojom se suočavamo, prirodno se javlja strah od nepoznatog. Koronavirus i percepcija njegove (nekontrolirane) pojave i širenja dovode do osjećaja globalne napetosti i tjeskobe. Javlja se potreba za prilagodbom.

Iako nismo mogli utjecati na pojavu COVID-19 virusa, možemo utjecati na način prilagodbe i suočavanja s novonastalim stanjem. Možda zapravo shvatimo koliko smo jaki i sposobni nositi se s teškim situacijama…

Cijeli niz faktora može biti povezan s našom reakcijom i prilagodbom na stres kojeg izaziva koronavirus. Bitno je upoznati se barem s nekima, koji mogu igrati ulogu u zaštiti (mentalnog) zdravlja.

Koronavirus: kako dalje?

Prije svega, važno je shvatiti da su strah, tjeskoba, briga, tuga, ljutnja… sasvim normalne reakcije na stresne događaje. U ovom slučaju upozoravaju nas na potencijalnu prijetnju koju predstavlja koronaviurus i usmjeravaju naše reakcije u cilju vlastite zaštite. Naravno, neki su ljudi manje, a neki više skloni pojedinim emocionalnim odgovorima. Isto tako, neki će više, a neki manje tražiti psihosocijalnu podršku. Ona je, u svakom slučaju, dostupna. U organizaciji Hrvatskog Crvenog križa otvorene su telefonske linije za pružanje psihosocijalne podrške osobama u samoizolaciji ili karanteni (https://www.hck.hr/novosti/hck-otvorio-brojeve-za-psihosocijalnu-podrsku-osobama-u-samoizolaciji/10272 ).

Pravovremeno upravljanje stresnim reakcijama može spriječiti pojavu budućih dugotrajnih negativnih posljedica.

Jedan od načina je i održavanje socijalnih kontakata. Razgovarajte s ljudima kojima vjerujete, oslonite se na pomoć obitelji i prijatelja i brinite o sebi i drugima. Izbjegavanje fizičkih kontakata i okupljanja ne mora značiti i potpunu socijalnu izolaciju. Zašto ne iskoristiti prilike koje pruža moderno društvo i tehnologija? Nikad nije bilo jednostavnije ostvariti virtualni kontakt s drugima. Online video pozivi, telefonska podrška i društvene mreže mogu itekako biti korisni da ostanete povezani s ljudima koje volite.

Ipak, oprezno s društvenim mrežama! Iako nude izvrsnu priliku za povezivanje i komunikaciju, kriju i neke zamke. U ovom napetom vremenu, vrve od informacija vezanih za koronavirus. Jesu li sve točne? Obratite pažnju na izvor informacija koje dobivate! Jesu li one provjerene i vjerodostojne? Budite kritični i ne vjerujte svakom dramatičnom, neprovjerenom naslovu u medijima i na društvenim mrežama.

Uz to, imajte na umu i to da pretjerana pažnja usmjerena na informacije i medije također može biti štetna. Pokazalo se da ljudi, kad im se prenesu točne i vjerodostojne informacije, jako dobro procjenjuju rizike. Stoga je informiranost kroz stručne i provjerene izvore korisna, ali nema potrebe za konstantnom izloženošću i praćenjem svih mogućih informacija. Ograničite vlastito praćenje vijesti vezanih uz koronavirus na dvaput dnevno, dovoljno je.

Također, može pomoći i struktura. Organizirajte svoj dan i uspostavite dnevnu rutinu. Ne mora sve stati zbog koronavirusa. Možda je ovo prilika da se konačno bavite nečim što vas veseli, a za što dosad niste imali dovoljno vremena. Isplanirajte period u kojem ćete se baviti pojedinim aktivnostima. Skrenite pažnju i na druge stvari. Ne dopustite da se iz dana u dan sve vrti isključivo oko COVID-19. Bitna je informiranost i bitan je oprez, ali u razumnoj mjeri!

Konačno, umjesto stalne analize svakog novog podatka o koronavirusu, iskoristite ovo vrijeme za nešto dobro i korisno za sebe i bližnje. Nevolje su nekako uvijek zbližavale ljude, pa i svijet, iako pogođen krizom, ne gubi optimizam, šaljući niz pozitivnih priča. Stručnjaci daju sve od sebe kako bismo što prije pobijedili koronavirus, a „obični” ljudi pomažu jedni drugima. Bore se zajedničkom pjesmom, virtualnim druženjima, grupama podrške i raznim drugim načinima, koji im pomažu zadržati pozitivan duh i ostati međusobno povezani. I Hrvatska je puna sličnih primjera, od (navijačkih) skupina, zdravstvenih radnika, ljekarnika i prodavača do svih drugih zaposlenika i pojedinaca koji se neumorno bore. Svi oni, na razne načine nesebično djeluju na društvenom dobru u ovom vremenu krize. Svi oni daju svoj doprinos borbi protiv virusa COVID-19, stavljajući još jednom naglasak na solidarnost i nematerijalne vrijednosti. Vrijeme je za brigu o sebi, ali i o drugima.

Ostanite oprezni, ali i optimistični. Slušajte savjete stručnjaka i ponašajte se odgovorno. Pazite na sebe i čuvajte druge.

Literatura

https://www.apa.org/news/apa/2020/03/covid-19-research-findings

http://zgpd.hr/2020/03/16/stres-bolest-optimizam-sto-mozemo-probati-uciniti-sami/

http://hr.n1info.com/Vijesti/a488953/Psihologinja-o-panici-oko-koronavirusa.html

http://www.psihologija.hr/vijesti/clanak/coronavirus-covid-19-i-uloga-psihologa-stajaliste-efpa-e.html

http://www.psihologija.hr/vijesti/clanak/psiholoski-aspekti-pojave-koronavirusa.html

https://www.positive.news/

https://www.telegram.hr/zivot/sada-je-najvaznije-da-svi-skupa-ne-izludimo-psihologinje-s-filozofskog-dale-su-nam-6-savjeta-kako-izdrzati-u-kuci/