Hrvatski
English 
COVID-19 i preventivna ponašanja
Znati razlikovati: Samopromatranje, samoizolacija i izolacija
COVID-19 je bolest uzrokovana koronavirusom koja sve više mijenja naše živote. Brzo se i lako širi među ljudima, donoseći niz neugodnih posljedica. Pritom, sama zaraza možda i nije ono što nas najviše plaši. Naime, budući da je riječ o novom virusu, u nama sve više raste strah od nepoznatoga. Nekontrolirano širenje koronavirusa i neizvjesnost dovode nas u stanje svojevrsnog globalnog stresa. Pandemija, čini se, sa sobom donosi i brojne izazove mentalnom zdravlju.
Sama bolest COVID-19 još je uvijek nedovoljno istražena i nedovoljno jasna. Ipak, neke smo ključne informacije dosad naučili. Naime, poznato je da se virus uglavnom prenosi kapljičnim putem pri kihanju i kašljanju. Vrijeme inkubacije (vrijeme koje protekne između izlaganja virusu i pojave prvih simptoma) iznosi između 2 i 14 dana. Simptomi bolesti COVID-19 donekle nalikuju gripi. Generalno, čini se da i nisu toliko strašni i smrtonosni. Podaci ukazuju na to da većina ljudi koji se zaraze zapravo ima tek blage simptome. Međutim, našem strahu pridonosi činjenica da se virus može prenijeti s čovjeka na čovjeka, čak i ako osoba ne pokazuje simptome bolesti. Nekontrolirano širenje i udar na zdravstveni sustav mogu dovesti do ogromnih problema. Poučeni iskustvom širenja koronavirusa u drugim zemljama, stoga, sve više pažnje posvećujemo preventivnim ponašanjima.
Kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti COVID-19, ljude se poziva na odgovorno ponašanje. Uz propisane higijenske mjere, savjetuje im se ostanak doma i održavanje međusobne fizičke distance. No, što to zapravo znači?
Krenimo redom!
Samopromatranje
Kako bismo zaštitili svoje zdravlje i zdravlje drugih, u ovim izazovnim vremenima, bitno je obratiti pažnju na simptome bolesti COVID-19. Prepoznavanje simptoma može biti ključno u sprječavanju njihova daljnjeg širenja. Čak i ako trenutno nemate nikakvih znakova bolesti, razmislite o potencijalnoj izloženosti koronavirusu. Je li, u posljednjih 14 dana, ipak postojala mogućnost zaraze? Jeste li možda bili u kontaktu s (potencijalno) oboljelima? S obzirom na stanje, potreban je veliki oprez.
Samopromatranje je mjera socijalno odgovornog ponašanja, naročito bitna ako ste u kontaktu s osobama koje pripadaju rizičnim skupinama. Pojedinci starije dobi ili kronični bolesnici zahtijevaju posebnu pažnju. Posvetite se vlastitom zdravlju, kako biste zaštiti i druge! Pratite svoje zdravstveno stanje!
Naravno, ako i čim uočite promjene zdravstvenog stanja, telefonskim se putem javite liječniku opće prakse. Informirajte se o važnosti samoizolacije!
Samoizolacija
Samoizolacija kao mjera fizičkog distanciranja izrazito je važna kad god postoji mogućnost izloženosti virusu. Primjerice, putovanje preko granice ili bliski kontakt s osobom zaraženom virusom, znak je za obaveznu samoizolaciju. Naravno, ako nadležne službe identificiraju rizik obolijevanja drugih, također je nužna samoizolacija. Razvoj blagih simptoma dalje alarmira na izbjegavanje kontakta s ukućanima i izolaciju. Povlačenje u zasebnu prostoriju, provjetravanje i higijena pritom dobivaju na važnosti u borbi protiv širenja koronavirusa.
Izolacija
Konačno, dakle, izolacija predstavlja mjeru potpunog prekida fizičkog kontakta s vanjskim svijetom i ljudima. Nužna je pri pojavi simptoma ili dijagnoze bolesti COVID-19. Ostanak doma u ovakvim slučajevima zapravo predstavlja priliku za spašavanje drugih.
Zbog svih opasnosti koje fizički kontakt nosi, ostanak doma znači odgovorno ponašanje.
Kako se nositi s izolacijom?
Međutim, ljudi su društvena bića i zatvorenost doma nije im prirodna. (Samo)izolacija mnogima teško pada. Iako može značiti spašavanje života, može donijeti i dodatne probleme.
Primjerice, skupina putnika koji su boravili na kruzeru, nedavno je, uslijed krize COVID-19, zadržana u karanteni. Odvojenost od prijatelja i obitelji, od rada i različitih dnevnih aktivnosti, postala je njihova realnost. Jedini kontakt koji su imali, bio je kontakt sa zdravstvenim radnicima u zaštitnim odjelima. Naravno da je njima ova situacija bila izrazito stresna. Istraživanja, također, potvrđuju da s medicinskom izolacijom često dolaze izraženi simptomi depresije i anksioznosti. Sasvim prirodno ljudi u takvim situacijama osjećaju strah, usamljenost, napuštenost ili stigmatizaciju. Nije neobično da mnogima to predstavlja ogroman izazov.
Stoga je u ovaj proces i rad s osobama u karanteni bio uključen i klinički psiholog i savjetovatelj, David Cates. Upravo on, osnovni problem vidi u gubitku kontrole. Naime, puno je faktora koji u ovoj situaciji predstavljaju okidač za snažan osjećaj manjka kontrole. Jedan od njih je nedostupnost uobičajenih strategija suočavanja sa stresom, poput vježbanja, odlaska u teretanu, religioznih aktivnosti i slično. Uz izostanak radnih i drugih obveza i društvene podrške, percepcija nedostatka kontrole sve je izvjesnija.
Postavlja se pitanje što onda poduzeti u ovakvim situacijama… Kako boravak u karanteni učiniti manje bolnim?
Srećom postoje strategije upravljanja stresom koje mogu pomoći!
Konkretno, u spomenutom slučaju putnika u karanteni, održavani su virtualni sastanci. S obzirom na brojnost osoba u karanteni, uspostavljena je zajednica ljudi u sličnoj situaciji, koji su si međusobno pružali podršku. Kroz razgovore o mentalnom zdravlju i otpornosti, društvenoj podršci, tehnikama opuštanja, različitim aktivnostima i očekivanjima, usmjeravale su se reakcije i ponašanja ljudi u stresnoj situaciji. Jačanje grupne kohezije i strategija nošenja sa stresom, uz iskorištavanje moderne tehnologije, pridonijelo je dobrobiti mentalnog zdravlja pojedinaca u karanteni.
Još neki primjeri suočavanja sa (samo)izolacijom
Također, psiholozi su identificirali nekoliko ključnih ponašanja koja vam u (samo)izolaciji zaista mogu pomoći. Oslonite se na njih!
• Održavajte socijalne kontakte
Pozitivni društveni kontakti ključni su za mentalno zdravlje, a u stresnim situacijama imaju posebnu ulogu. Oslonite se na dostupne metode komunikacije i ne zaboravite svoje prijatelje!
• Izbjegavajte teške i konfliktne situacije
Suživot s drugima, u samoizolaciji, u istom kućanstvu, može predstavljati odličnu priliku za povezivanje, podršku i dijeljenje pozitivnih emocija. Isto tako, boravak s istim ljudima 24/7 može biti i poprilično izazovan. Nerijetko se u takvim situacijama javljaju i određene tenzije i argumenti. Nastojte ih izbjegavati usmjeravanjem na pozitivne emocije i zajedničke aktivnosti. Za neke su to filmovi, društvene igre ili slagalice. Također, razgovarajte o svojim brigama i oslanjajte se na uzajamnu podršku. Poštujte jedni druge i u situacijama konflikta. Dajte si vremena za smirivanje emocija, popravljanje narušenih odnosa i mirno rješavanje problema.
• Isplanirajte svoj dan
Organizirajte svoje dnevne aktivnosti i držite se rutine, jer time pridonosite osjećaju smisla i normalizaciji stanja. Održavajte normalan ritam spavanja i hranjenja, a ako radite od doma, organizirajte i svoj radni prostor i vrijeme. Maksimalno smanjite mogućnost distrakcije za vrijeme rada i ne zaboravite napraviti pauzu.
• Informirajte se pravodobno i točno
Važno je pratiti nove i točne informacije. Oslonite se pritom na pouzdane i vjerodostojne izvore. Ipak, pripazite na vrijeme koje tome posvećujete.
Naposljetku, ne zaboravite da je svaka kriza ujedno i prilika za rast i napredak. Iako trenutno možda ne izgleda tako, vrijeme je za razvijanje optimizma i održavanje pozitivnog duha!
Iako samoizolacija može biti teška, imajte na umu da je to ipak samo privremeno stanje, kojim se minimizira širenje bolesti. Ponašajte se odgovorno, ostanite doma i izbjegavajte fizički kontakt s drugima. Razmislite o aktivnostima koje vas vesele i posvetite se njima. Ne zaboravite, samoizolacija ima i svoje pozitivne strane! Iskoristite ih prije povratka na svoj regularni životni stil.
Literatura:
https://www.psychology.org.au/getmedia/d7cb8abd-3192-4b8f-a245-ace9b8ef44d5/20APS-IS-COVID-19-Isolation-P1.pdf
https://www.apa.org/news/apa/2020/03/psychologist-covid-19
https://www.canada.ca/content/dam/phac-aspc/documents/services/publications/diseases-conditions/know-difference-self-monitoring-isolation-covid-19/know-difference-self-monitoring-isolation-covid-19-eng.pdf