Brian Acton i Jan Koum su bivši zaposlenici Yahoo-a koji su aplicirali za posao u Facebook-u 2009. godine. Obojica su bili odbijeni. Poslije toga su osnovali popularnu mobilnu aplikaciju za dopisivanje – WhatsApp, koju su 2014. prodali Facebook-u za vrtoglavih 19 milijardi dolara.
Time je Facebook svoju pogrešku platio 19 milijardi dolara
Pogreške u selekciji i procjeni kandidata za posao mogu biti veoma skupe, kao u ovom slučaju. Ali, da ne bi došlo do tih pogreški, potrebno je koristiti potvrđenu metodu kojom možemo doći do idealnog kandidata za posao.
Direktori firmi često se vode „svojim osjećajem” u procesu zapošljavanja novog zaposlenika. Time, zapravo, dovode firmu do velikih novčanih gubitaka zbog loše selekcije. Često vjeruju da svojim iskustvom mogu nakon nekoliko minuta razgovora s kandidatom procijeniti je li on odgovarajući kandidat za poziciju u firmi. Međutim, intervjui dovode do subjektivne procjene. Dokazano je da se prvi dojam stvara nakon prvih 3-7 sekundi susreta. Zbog toga se intervju smatra najnepouzdanijom metodom odabira.
Da bi se izbjegla moguća pogreška u selekciji, koja najčešće proizlazi iz subjektivnog dojma nakon intervjua, preporučujemo upotrebu psiholoških testova.
Psihološki testovi daju uvid u sposobnosti kandidata kao i u njegovo radno funkcioniranje. Na temelju testova možemo dobiti precizniju procjenu radnog ponašanja kandidata.
Troškovi lošeg zapošljavanja mogu ići od 20 do 200% od godišnje plaće!
Da bi se izbjegle takve pogreške, i da poslodavci ne bi birali kandidate prema vlastitim preferencijama, postoje psihometrijski ili psihološki testovi koja unose ključne elemente znanosti u poslovnu industriju. Zajednička karakteristika psiholoških testova korištenih u profesionalnoj selekciji jest činjenica da su oni znanstveno dokazani, efikasni i relativno pouzdani. Pouzdaniji od EEG metode snimanja mozga.
Uvođenje psihološke procjene u odabir kadrova može unaprijediti ishode selekcije za 24%, dok podiže uspjeh selekcijskog intervjua sa 30% na 80%!
Nakon što se primijene psihološki testovi, poželjno je uključivanje i sudjelovanje više stručnjaka u selekcijskom postupku. Njihovi različiti stavovi i pretpostavke mogu poboljšati finalnu odluku u odabiru.
Rezultati koje nudi testiranje za posao pomažu u ostvarenju veće kvalitete zapošljavanja, a količina pogrešnih zapošljavanja se smanjuje. Psihološki testovi za posao donose brojne prednosti. Naravno, bitno je imati na umu kako ne uklanjaju u potpunosti pogrešku u selekciji.
Za više informacija i savjeta o tome kako izbjeći pogreške u selekciji i izabrati pravoga kandidata, možete pročitati u našim prethodnim člancima ovdje.
piše: psihologica Amina Husejnagić