Hrvatski
English 
O testovima ličnosti u narodu se isplelo najviše bajki – od toga da je test ličnosti rentgen za svaku osobu, pa do toga kako je moguće do mile volje lagati i muljati na testovima…
Tijekom života veliki broj zaposlenika susretne se s postupkom psihološkog testiranja, a taj postupak obično se sastoji od tri dijela: test(ov)a intelektualnih sposobnosti, test(ov)a ličnosti i duljeg ili kraćeg razgovora sa psihologom.
Što se tiče intelektualnih sposobnosti, one se kod ljudi odrasle dobi definiraju kao relativno trajne karakteristike razumijevanja nove, za pojedinca nepoznate situacije i karakteristike rješavanja problema u toj novoj situaciji.
Ne postoje metode koje mogu povećati čovjekove intelektualne sposobnosti, ali postoje strategije koje mogu svakom čovjeku pomoći da postigne rezultat u skladu sa sposobnostima.
Prvo i osnovno, na psihološko testiranje treba doći dobro naspavan.
Prvi dio noćnog spavanja pomaže nam da se naš mozak odmori, a drugi dio noćnog spavanja pomaže našem pamćenju i učenju. Ako kao kandidati dođete na testiranje pospani i neispavani, veća je šansa da promašite bit upute i zadataka na testu. Pamćenje nije samo dugoročno dosjećanje, već podrazumijeva senzorno (do 2 sekunde) i kratkoročno pamćenje (do nekoliko dana). Bez dobrog funkcioniranja pamćenja teško ćete moći korektno riješiti test, odnosno, teško će rezultat na tome testu doista predstavljati mjeru inteligencije.
Oprezno s lijekovima!
Određeni lijekovi mogu izazivati nuspojave kao što su pospanost, iritabilnost, smetnje koncentracije, psihomotornu usporenost. O uzimanju takvih lijekova svakako se treba posavjetovati s nadležnim liječnikom.
Testna anksioznost je poželjna.
Prosječan čovjek prije testiranja (naročito ako je to selekcijski postupak za posao) osjeća tremu i dobro je da je tako. To znači da mu je stalo da ostavi dobar dojam i da je psihološko testiranje ozbiljno shvatio. Ipak, veće količine anksioznosti nisu dobrodošle, no postoje tehnike i metode pomoću kojih se anksioznost može svesti na podnošljivu razinu (npr.: tehnike opuštanja). Tablete za smirenje i razne anksiolitike ne smije se uzimati na svoju ruku. Većina takvih tableta doduše smanji anksioznost, no uspori procese razmišljanja i rješavanja probleme. Što se alkohola tiče, situacija je jasna – alkohol također usporava našu bistrinu i daje lažni osjećaj sigurnosti, te privremeno koči urednu funkciju malog mozga (tamo su smješteni centri za pokrete). Alkohol jest anksiolitik (smanjuje anksioznost), ali alkohol definitivno neće doprinijeti da rezultati na testovima dosegnu viši nivo, naprotiv.
Uostalom, ako tako nešto treba nekom kandidatu za testiranje, kako će tek ta anksioznost tog kandidata izgledati na samom radnom mjestu, kad dođu «čupavije» situacije?
O testovima ličnosti u narodu se isplelo najviše bajki.
Od toga da je test ličnosti rentgen za svaku osobu, pa do toga kako je moguće do mile volje lagati i muljati na testovima. Testovi ličnosti u pravilu nemaju točnih i netočnih odgovora, nego se na temelju određene tendencije davanja odgovora na postavljena pitanja oblikuje odgovarajući profil.
Svaki test ličnosti je prvo dobro provjeren složenim matematičko statističkim postupcima, pa tek onda «pušten na ljude».
Da li je moguće lagati na testovima ličnosti?
Naravno da je, no, sve je veća šansa da se počinitelja tako nečeg može «uhvatiti». Jedna metoda je opažanje ponašanja samog ispitanika tijekom testiranja (manipulatori, htjeli-ne htjeli, «vrlo duboko» razmišljaju tijekom testa), a druga je primjena kontrolnih skala u samom testu. Postoje slijedeće kontrolne skale: skala davanja socijalno poželjnih odgovora (još se zove i «skala laganja»), skala prikazivanja sebe u superlativima, skala vjerojatnosti davanja odgovora slučajnim odabirom, skala preferencija davanja odgovora DA ili NE…
Ukratko, testove ličnosti je uputno rješavati iskreno i samokritično, s velikim obzirom na ključne riječi u pitanjima: uvijek, ikad, nikad, često, u pravilu, načelno… U tim pitanjima riječ «uvijek» znači – baš uvijek, riječ «nikad» znači – baš nikad.
piše: Zoran Tučkar, psiholog.