Motivacija za postignućem

piše: Iva Sofija Miloš, psihologinja.

Glavni resursi unutar današnjih organizacija su ljudi i njihov rad. Stoga je njihova motivacija da rade osnova proizvodnosti i efikasnosti, kvalitete radnog života u organizacijama te jačanja konkurentske sposobnosti i uspješnosti tvrtke. Motivacija kao sredstvo upravljanja ljudskim potencijalima podrazumijeva „udruživanje“ zaposlenika i menadžera te njihovo djelovanje u istom smjeru, na ostvarivanju zajedničkih ciljeva. Odnosi se na emocije ili potrebe koje čovjeka potiču na akciju.
Jedna od brojnih teorija motivacije, koje pokušavaju objasniti spremnost pojedinca da sudjeluje u postizanju ciljeva tvrtke, jest McClellandova motivacijska teorija, koja stavlja naglasak na tri ljudske potrebe:

  1. potreba za postignućem
  2. potreba za moći
  3. potreba za pripadanjem

Pretpostavka da pojedinca motivira želja, odnosno težnja da se nešto napravi učinkovitije ili bolje nego ikad prije, skreće pažnju na značaj motiva postignuća. Pokazalo se da motivacija za postignućem podrazumijeva određeni način razmišljanja, opažanja i obrade informacija. Stječe se procesom socijalizacije te usmjerava društveno ponašanje ljudi, a fokusirana je na osobnu afirmaciju i egzistenciju.
Motiv za postignućem podrazumijeva tendenciju osobe ka postavljanju ciljeva te postizanju standarada uspješnosti kroz takmičenje s drugima ili prelaženje vlastitih dostignuća. Kada se govori o definiranju uspjeha, bitno je naglasiti da postoji razlika među ljudima čiji izvor zadovoljstva, odnosno uspjeh, leži u samom natjecanju s drugima te onih kojima zadovoljstvo proizlazi iz ostvarivanja postavljenih ciljeva. Osoba se osjeća uspješnom ako je bolja od drugih ili ako uspjeva ostvariti neke svoje osobne i profesionalne ciljeve. S druge strane, bitna su ponašanja koja vode postizanju uspjeha, odnosno ustrajnost u ostvarivanju ciljeva i orijentacija ka planiranju. Prema tome, razlike u strukturi motiva za postignućem mogu ukazivati na to je li kod osobe razvijena samo želja za postignućem ili postoje i odgovarajuće sposobnosti za ostvarivanje ciljeva.

Jasno je da je vjerojatnost uspjeha mala ako kod osobe postoji samo težnja za natjecanjem/postizanjem cilja, ali ne i orijentacija planiranju te upornost i ustrajnost. Takva disharmonija unutar samog motiva postignuća stoga ukazuje na nefunkcionalni oblika motivacije te je često praćena frustracijama, neproduktivnošću i destruktivnim reakcijama u odnosima s drugima. Također, ekstremno visoka motivacija za postignućem može značiti kronični stres, sagorijevanje, narušenost meduljudskih odnosa, dok ekstremno niska može značiti nedostatak interesa, ravnodušnost, prepuštenost i nespremnost na aktivnost i preuzimanje odgovornosti.

Motiv za postignućem se razvija interakcijom socijalnih faktora i motivacijske dispozicije. Franceško, Kodžopeljić i Mihić (2002) su, ispitujući individualne razlike u motivu za postignućem, zaključili da nema razlike između mušakaraca i žena u stupnju razvijenosti ovog motiva općenito, ali, zanimljivo, žene pokazuju veću ustrajnost u ostvarivanju ciljeva, što i više doživljavaju kao izvor zadovoljstva nego muškarci. Uz to, (mlađi) ispitanici niže obrazovne razine, skloniji su natjecanju kao („nezrelijem“) načinu ispoljavanja motivacije za postignućem. Navedeni nalaz implicira da sazrijevanjem ili ostvarivanjem važnijih životnih ciljeva, ljudi možda stvaraju i drugačije mehanizme, vezane za druge aspekte motiva za postignućem, a koji služe gradnji osjećaja vrijednosti, kompetentnosti i samoaktualizacije.
Dakle, razvojem i interakcijom kognitivnih i emocionalnih osobina te osobina ličnosti, unutar socijalnog okruženja, manifestira se određeni oblik motiva za postignućem. Taj motiv može pridonijeti kako vlastitoj, tako i efikasnosti tvrtke/društva, ali i, u slučaju neadekvatnog razvoja ovog motiva, može narušiti efikasnost, odnose s drugima i rast i razvoj općenito.

Literatura:
Franceško, M., Kodžopeljić, J i Mihić, V. (2002). Neki socio-demografski i psihološki korelati motiva postignuća. Psihologija, 35 (1-2), 65-79.
Tendencija ka uspehu – motiv postignuća
Varga, M. (2011). Upravljanje ljudskim potencijalima kroz motivaciju. Zbornik radova Međimurskog veleučilišta u Čakovcu, 2 (1), 152-169.

Positive SSL Wildcard