Inteligencija i energija dvije su vrlo bitne, a nerijetko i dvije presudne karakteristike prilikom odabira kandidata za zaposlenje. Inteligentna i energična osoba „osvaja“ druge. Ostavlja dojam samopouzdanja, proaktivnosti i spremnosti za rad, a ako nam to potvrđuju još i rezultati testiranja, lako ćemo povjerovati da je ispred nas upravo ona osoba koju smo tražili. Zbog snažnog prvog dojma i percepcije kompetentnosti ovakvu osobu često procjenjujemo odanom i odgovornom. Obično preskočimo pitati nekoliko ključnih pitanja kojima bismo trebali ispitali integritet osobe, a gotovo nikada ne koristimo test koji bi nam to potvrdio.
Inteligencija i energija, ali nedostaje integritet?
Inteligencija, energija i integritet tri su osobine koje nam garantiraju da ćemo zaposliti pravog radnika. Međutim, ovdje treba biti jako oprezan; ako kandidat ne posjeduje integritet, njegova inteligencija i energija mogu biti „smrtonosne“. Kao primjer može poslužiti jedan voditelj koji je brzo postao desna ruka vlasnika i preuzeo sve poslove špedicije. Radio je vikendima bez da ga je trebalo moliti, a ponekad je i plaćao niže rangirane radnike iz svoga džepa. Ubrzo je svima postao”bolji od vlasnika”. Međutim, dugo godina je trebalo vlasniku da otkrije kako je 80% vikend-poslova taj voditelj odradio “samo za svoj džep”.
Integritet usmjerava inteligenciju i energiju
Integritet pojedinca odraz je njegove pouzdanosti i poštenja. Može biti prepreka nepoželjnim organizacijskim ponašanjima kao što su krađa, izostajanje s posla, zabušavanje i zloupotreba resursa. Integritet je kvaliteta koja osobu čini cjelovitom jer inteligencija i energija ipak mogu biti usmjerene prema poželjnim organizacijskim ponašanjima kao što su poštivanje pravila, proaktivnost i posvećenost poslu te manje izostajanja s posla.
Integritet i timska uloga
Osoba s izraženim integritetom otvorena je i transparentna prilikom donošenja odluka. Zbog toga drugi ne sumnjaju u njezine namjere i sigurni su u njezine procjene. Kada takvu osobu zaposlimo u timu kolega s kojima je uska suradnja neophodna, ona se vrlo brzo uklopi te ju kolege procjenjuju pouzdanom i odgovornom za svoje postupke što pomaže razvoju povjerenja unutar tima. Osoba kod koje je integritet više naglašen sklonija je preuzimanju liderske uloge. Njezino ponašanje postaje model poželjnog ponašanja vrijednog poštovanja i utječe na ponašanje drugih zaposlenika. Ona je tip vođe kojem se zaposlenici dive te joj mi sami želimo prepustiti menadžersku ulogu.
Integritet se može mjeriti
Integritet osobe možemo ispitati upitnicima integriteta (npr. Hrvatski test integriteta, 2013.). Rezultat upitnika možemo provjeriti postavljanjem nekoliko ključnih pitanja na intervjuu.
Možemo ispitati što su bivši poslodavci najviše cijenili kod kandidata, što smatraju kakve osobine treba posjedovati nadređena osoba ili kakve vrijednosti treba njegovati u timu da bi on bio uspješan. Nadalje, možemo ispitati je li kandidat u poslu ikada prekršio pravila. Ovim i sličnim pitanjima dobivamo informacije o tome cijeni li osoba transparentnost, poštenje i odanost ili je sklona devijantnim ponašanjima.
Integritet, inteligencija i energija zajedno
Naravno da su inteligencija i energija bitne karakteristike i treba voditi računa da ih kandidat posjeduje u skladu s vrstom posla i radnim zadacima. Međutim, moramo paziti da ne dobijemo kandidate koji imaju samo te osobine odnosno, ne smijemo dopustiti da nas one zaslijepe. Kandidat koji ima naglašen integritet postaje proaktivan i odan radnik koji uz inteligenciju i energičnost može napredovati zajedno s tvrtkom.
Literatura:
Tonković Grabovac, M. i Jerneić, Ž. (2013). Konstrukcija i validacija hrvatskog testa integriteta. Priopćenje na 21. Dani Ramira i Zorana Bujasa, Zagreb, travanj 2013.
Tonković Grabovac, M.; Jerneić, Ž.; Borčić, I.; Čuvalo, N. (2016) Dodana vrijednost Hrvatskog testa integriteta u predviđanju nepoželjnih organizacijskih ponašanja povrh HEXACO modela ličnosti. 24. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Psihologija u prevenciji poremećaja i očuvanju zdravlja, Sažetci priopćenja. Opatija, Hrvatska, str. 235-235