Kompjuterizirano adaptivno testiranje (CAT)

Adaptivni test

Koja je alternativa do sada poznatih alata procjene kandidata u selekciji?

Tehnološki napredak društva i razvoj digitalnih rješenja zahvatili su društvo na svim razinama. Promjene se očituju u različitim sferama, od nekih uobičajenih navika i načina ponašanja pa sve do radnih uvjeta i poslovanja. S obzirom na promjene u radnim uvjetima, sve više tehnološki napredci zahvaćaju i područje upravljanja ljudskim resursima. Osim uobičajenih izazova pronalaženja najsposobnijih kandidata i procjene njihovih karakteristika, područje ljudskih resursa zahvatio je do sada neviđen izazov. Kao i sve industrije u svijetu, korona virus nametnuo je potrebu za potpunom reorganizacijom rada. U skladu s tim, i testiranje potencijalnih kandidata kakvo smo do sada poznavali otišlo je u zaborav. Nove tehnologije uvele su inovacije kao što je to kompjuterizirano adaptivno testiranje.

Kad je riječ o sposobnostima i procjenama u organizacijskom kontekstu, velika je važnost i prediktivna vrijednost kognitivnih sposobnosti (Schmidt i Hunter, 1998). Testovi inteligencije nezaobilazan su aspekt kvalitetnog selekcijskog postupka te mogu biti ključni faktor za različite organizacijske odluke. Stoga su zbog dostupnosti i jednostavnosti primjene, digitalni psihološki testovi postali neophodan alat kvalitetne procjene. Također, automatsko bodovanje i interpretacija rezultata reducira vrijeme i potrebne ljudske resurse te zbog toga nismo u mogućnosti odustati od njih. No, potrebno je bilo stvoriti nove instrumente u digitalnom obliku koji bi polako zamijenili tradicionalne papir-olovka testove.

Nije novost da se u skladu s razvojem tehnologije i digitalni testovi sve više usavršavaju. No potpunu revoluciju digitalnog testiranja donijelo je kompjuterizirano adaptivno testiranje. Ako još niste čuli za njega, puno ste propustili. Kompjuterizirano adaptivno testiranje ili skraćeno CAT (dolazi od engleskog naziva computer adaptive testing) sofisticira je metoda mjerenja određene sposobnosti, koja počiva na ideji prilagodbe samog testa svakom pojedincu. Zbog optimizacije testa smanjuje se i potrebno vrijeme za rješavanje testa. To kandidatima uvelike olakšava posao, u terminima izdvajanja vremena i energije.

Što je kompjuterizirano adaptivno testiranje i kako funkcionira?

Kako je moguće da je adaptivno testiranje individualno optimizirano, a da i dalje ima zadovoljene sve metrijske karakteristike testa? Adaptivno testiranje podrazumijeva primjenu samo najprikladnijih zadataka za svakog pojedinca tako što se, ovisno o odgovoru koji osoba ponudi na jednom zadatku, prezentira sljedeći. Težina zadataka koje osoba rješava konstantno se tijekom testa prilagođava upravo razvijenosti njenih sposobnosti.

Početak testa započinje prosječno teškim zadatkom nakon kojeg kreće grananje sukladno rezultatima pojedinca. Primjerice, ako se prvi zadatak riješi krivo, sljedeći ponuđeni zadatak bit će iz kategorije malo lakših zadataka. Ovisno o idućem odgovoru nastavit će se i grananje. Istom logikom, ako osoba riješi i drugi zadatak krivo, dobit će još lakši zadatak. Ako drugi zadatak bude točan, tada kandidat dobiva malo teži zadatak, dok se ne utvrdi njegova sposobnost. U pravilu, većina kandidata bi trebala završiti test kroz 15-ak zadataka.

Ovaj način omogućava točnu računalnu procjenu razine nečije sposobnosti, korištenjem znatno manjeg broja zadataka nego što je slučaj kod klasičnih testova. Naravno, sami razvoj kompjuteriziranog adaptivnog testa zahtijeva cijeli niz psihometrijskih analiza kako bi se kreirala manja skupina jasno definiranih zadataka te algoritmi odabira i prezentacije. Zbog toga nije moguće ovaj test stvoriti u papirnatom obliku. Suradnjom profesora Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i tvrtke Selekcija d.o.o. započeo je projekt razvoja prvog hrvatskog kompjuteriziranog adaptivnog testa. Zajednički rad se razvijao od detaljne analize zadataka koji su godinama primjenjivani pri odabiru kadrova i radu tima Selekcija.hr do razvoja konačne baze zadataka adaptivnog testa i algoritma njihove primjene.

Kreiranjem digitalnog alata testiranja proces selekcije se ubrzao, ali postao je i više ekonomičan nego je prije bio. Time je adaptivno testiranje nametnulo nove trendove u procjeni, ali i pružilo uvid u svijetlu budućnost procesa selekcije.

Prednosti adaptivnog testiranja u selekciji kandidata

Kada se osvrnemo na početke računalnog testiranja kognitivnih sposobnosti možemo primijetiti kako se u ne tako davnoj prošlosti testiralo vrlo jednostavnim testovima. Zbog nedostupnosti računala testovi su morali biti primjenjivani na papiru. Danas gotovo svako kućanstvo posjeduje računalo. Adaptivni test na platformi Selekcije.hr čak je moguće rješavati na mobitelu, stoga gotovo i da nema izlike za kandidate o nemogućnosti pristupanja testu.

Nadalje, ono što često viđamo u selekciji je prisutnost učinka obeshrabrenosti kandidata kada rješava testove sposobnosti na papiru. S obzirom da nisu upoznati s normiranjem testova, ispitanici se mogu osjećati obeshrabreno i preplašeno uslijed rješavanja težih zadataka. Tada je i efekt ispitne anksioznosti izraženiji. S druge strane, nekim kandidatima mogu isti testovi biti suviše lagani te oni  ponekad znaju izgubiti inicijalni interes za rješavanjem testa. Na ovaj način krajnji rezultat ispitanika na testu zavisi od nivoa težine pitanja na koja je točno odgovorio. Tako različiti ispitanici mogu imati isti broj točnih odgovora, ali oni koji su odgovorili točno na teža pitanja u konačnici imaju bolji rezultat. Dodatna prednost adaptivnog testiranja leži i u smanjenoj mogućnosti prepisivanja ili prenošenja informacija o testu jer se generira puno veća količina zadataka koja svaki put može biti različita.

Napredak koji pruža adaptivno testiranje ide u korist poslodavcu, ali i kandidatu. Naime, često nailazimo na problem da su kandidati zaposleni i da ne mogu prisustvovati testiranju tijekom radnog vremena ili zbog toga općenito nisu u mogućnosti sudjelovati u dugotrajnom postupku. Također smo ponekad skloni testirati veći broj kandidata kako bismo odabrali onog najboljeg. Uz adaptivno testiranje vremenski okvir se uvelike smanjuje i pruža više vremena za detaljnije upoznavanje kandidata i njegovih ponašajnih karakteristika.

Zaključak

U konačnici, možemo primijetiti kako je korona virus protresao sve industrije, ali su nas izazovi natjerali na pomake i napredak u poslovanju i odabiru kandidata. U kojem smjeru će se razvijati CAT tehnologija možemo samo zamišljati, no možemo se složiti kako je kvaliteta testiranja strelovito porasla u doba digitalizacije i adaptivnog testiranja. A s obzirom na sadašnji napredak testiranja, opću digitalizaciju i njene prednosti, teško da ćemo se ikad više vratiti na papir – olovka testove.

 

piše: Ana Kovačević. psihologinja

 

LITERATURA:

Anđelić, S. i Čekerevac, Z. (2011). Testiranje zaposlenih primenom CAT modela. IMK-14-Istraživanje i razvoj, 17(4), 9-18.

Čisar, S. M. (2012). Evaluacija Znanja Programskih Jezika C++ i Java Primenom računarskih Adaptivnih Testova (Doctoral dissertation, University of Novi Sad (Serbia).

Marković, S. i Jovanović, D. (2009). Procena znanja studenata u web sistemima za testiranje. Infoteh-Jahorina, (8), 471-475.

Schmidt, F. L. i Hunter, J. E. (1998). The validity and utility of selection methods in personnel psychology: Practical and theoretical implications of 85 years of research findings. Psychological bulletin, 124(2), 262.

http://mjuric.50webs.com/Computer%20Adaptive%20Testing%20Tutorial281104_prijevod.htm

http://www.testovi.info/adaptivni-iq-test.html