Hrvatski
English 
Koronavirus i ekonomija – što kada dođe kraj epidemiji?
Koronavirus je tržište rada doveo u veliki disbalans. Ekonomija doživljava preokret i svaki plan poslovanja pada u vodu. Poslodavci i zaposlenici stoje paralizirani u osjećaju straha i svaku odluku je teško donijeti. Već smo svi dobro naučili da je strah od nepoznate bolesti opravdan i na njega smo se navikli. Međutim, javlja se druga nepoznata situacija, a to je drastičan pad svjetske ekonomije. Hrvatska koja živi od turizma, uvoza i izvoza, pad ekonomije jako dobro osjeti. Prije dva tjedna poslodavci su mučili muku s pronalaskom radnika, a tjedan dana kasnije bili su prisiljeni obustaviti svoje poslovanje.
Tržište rada poprima novu dimenziju te se predviđeni brzi porast nezaposlenosti trenutno polako ostvaruje. Bez obzira na to što malom broju industrija poslovanje „cvjeta“, većina zatvara svoja vrata radnicima. Stoga, lako je zaključiti da koronavirus i balansirano tržište rada ne idu ruku pod ruku. Međutim, doći će kraj epidemije. Prema prognozama ekonomskih stručnjaka poslovanje neće nastaviti gdje je stalo. Porast inflacije i nezaposlenosti te povećanje cijena nisu lijepe prognoze. Bez obzira na njih, svijet ne staje i moramo krenuti dalje. Potrebni su veliki napori i nove snage kako bi se ponovo stalo na noge. Teško je reći moramo, ali možemo se složiti kako rješenje problema ne može biti odustajanje.
Kako sačuvati hladnu glavu dok su oči širom otvorene
Ne kaže se bez razloga „u strahu su velike oči“. Zdravlje je na prvom mjestu, a zdravlje cijelog svijeta je ugroženo. Ljudi u strahu sve svoje resurse koriste kako bi se suočili s trenutnim izvorom straha, a to je koronavirus. Tražimo neprijatelja kojeg ne vidimo i načine kako se zaštititi, tražimo informacije i razloge. Tražimo dovoljno da naš mentalni kapacitet bude ispunjen, a nerijetko prelazi te granice. Stvara se stres. Sreća je što stručnjaci diljem svijeta pa tako i u Hrvatskoj pružaju podršku. Pružaju savjete za samopomoć i usmjeravaju na ponašanja koja će nas umiriti. Potrebno je sačuvati hladnu glavu, ne samo kako bismo ostali zdravi, već kako bismo se mogli pripremiti na ono što slijedi.
S obzirom na to da je zdravlje trenutno ispred ekonomskih interesa, poslodavci svoje radnike šalju kući. Neki rade od doma i nastoje održati svoje poslovanje. Drugi nisu to u mogućnosti te sjede besposleni čekajući da sve prođe i da se vrate na svoje radno mjesto. Tu se javlja logično pitanje, hoće li oni imati posao kojem se mogu vratiti. Iako je ekonomska dimenzija u drugom planu, potrebno je djelovati. Zbog ozbiljnosti situacije državne vlade širom svijeta uvode mjere koje će tvrtkama pomoći da prežive kriznu situaciju. Međutim, jasno je da će svaka firma, od malog obrtnika do velike kompanije sama morati tražiti načine kako opstati. Stručnjaci navode da smo stvorili idilu ponude i potražnje, ali ta idila u ovom trenutku ne funkcionira.
Isto je i u Hrvatskoj, turizam „ne postoji“, granice se zatvaraju te svijet ponude i potražnje stoji u blokadi. Ovo ne znači da poslodavci i zaposlenici moraju stajati u blokadi. Udarne informacije iz medija opisuju težinu trenutne situacije, ali nisu nam potrebni mediji kako bi zaključili da je situacija teška. Naravno, potrebno je sagledati nastalu situaciju kako bi se mogli s njom suočiti. Koronavirus je narušio ekonomiju, ali ne može njom upravljati. Stoga samo hladna glava sagledava činjenice i stvara nove ideje.
Savjeti ekonomskih stručnjaka: Upregnuti resurse u proizvodnju…
Poduzeća u privatnom sektoru, od onih mikro do velikih, glavni su pokretači gospodarstva, zapošljavanja pa tako i cjelokupne ekonomije. Održivo poslovanje privatnih tvrtki državnu ekonomiju stavlja u balans. Svojom inovativnošću i proaktivnošću nove ideje pretvaraju u radna mjesta i smanjuju nezaposlenost na tržištu rada. Također, novim idejama zadovoljavaju potrebe potrošača što upravo njihovo poslovanje čini održivim. S druge strane, zbog svoje fleksibilnosti i reaktivnosti, lakše prepoznaju promjene na tržištu, ali i lakše traže izlaz iz kriznih situacija.
Upravo realni sektor u ovom trenutku najviše pati. Veliki broj hrvatskih poduzetnika je u strahu hoće li preživjeti koronavirus. S druge strane, direktor je stup za održivo poslovanje svake tvrtke. Upravo je poslodavac taj od kojeg se očekuje da ostane hladne glave i da donese prave odluke. U ovoj situaciji bitno je strah usmjeriti u poslovanje i stvaranje njegove održivosti. Naravno, javlja se pitanje kako, kada moj proizvod gubi potražnju na tržištu.
Jedna od glavnih karakteristika poslovanja je uskladiti poslovanje s potrebama društva. Da nije nastao problem ne bi se javile nove ideje. Razmislite: što vi kao organizacija možete napraviti za društvo. Stvaranje rješenja i novih planova ključ je ponovnog pokretanja državne ekonomije. Bez poslovanja privatnog sektora država ne može opstati. U normalnim prirodnim uvjetima svaka tvrtka nakon rasta može doći do faze opadanja. Razvojem novih strategija tvrtka opstaje i ponovo raste. Međutim, moguće je da će se većina tvrtki naći u početnoj fazi. To je idealna prilika za razvoj nečeg novoga što će odgovoriti na nove potrebe društva. Ekonomski stručnjaci predviđaju da će blokada uvoza i izvoza potrajati i nakon korone te savjetuju neophodno pokretanje samoodrživosti kroz razvoj proizvodnje.
Planovi za dalje i ponovno zapošljavanje
Stručnjaci predviđaju „dugu“ nakon krize koronavirusa, ali samo uz stvaranje novih planova i razvoj novih strategija. Kada si odgovorimo na pitanje što kao organizacija možemo napraviti za društvo, postavljamo novo. Kako tu ideju ostvariti? Svi poduzetnici su se našli na ovoj početnoj točki, ali sada se tu nalaze ponovo. Upravo zbog toga potrebno je djelovati dok ekonomska kriza još nije nastupila u potpunosti.
Pogledajte gdje možete pridonijeti, od toga stvorite ideju, a ideju pretvorite u ciljeve. Prije svega, cilj mora biti relevantan. Bitan je, ako odgovara na potrebe društva, ali morate biti sigurni da odgovara i vašim potrebama. Točno ga definirajte kako bi lakše napravili plan njegove ostvarivosti, koji će biti definiran u točnim vremenskim rokovima. Naposljetku, pobrinite se da rezultate tog cilja možete izmjeriti i da vidite produkt svog rada. Ovakvi ciljevi podižu motivaciju i usmjeravaju naše ponašanje. Apstraktne ideje postaju realne i dostižne. Ekonomska kriza će doći u velikom skoku, a mi se možemo suočiti s njom ako malim koracima kroz stvaranje planova krenemo prije njezina dolaska.
Svaki plan poslovanja uključuje zapošljavanje novih ljudi. Zapošljavanje se možda čini nelogičnim, a proces zapošljavanja teško izvedivim, ali nije nemoguć. Za ostvarenje svakog plana, osim inovativnih ideja, neophodni su i novi ljudi koji će svojom kreativnošću donijeti svježinu u poslovanje. Dakle, zapošljavanje je logično. Sreća je što nas ova kriza pogađa u trenutku digitalizacije. Sve je online, informacije su dostupne, a usluge se prebacuju u virtualnu dimenziju. Moramo ih iskoristiti. IT kompanije jako dobro iskorištavaju digitalizaciju. Zašto to ne bi napravili svi? Konkretno, prilikom zapošljavanja, radnika možete upoznati i biti sigurni da zapošljavate kompetentnu osobu koja odgovara potrebama vašeg poslovanja, iako ju uživo nikada niste vidjeli. Pomoću ATS sustava lako možete prikupiti kandidate, testirati njihove kompetencije i odraditi video intervjue. Iskoristite ovu mogućnost i pronađite ljude koji će zajedno s vama graditi nove ideje i ostvariti nove poslovne prilike.
Nadalje, činjenica je da Hrvatska živi od turizma, a živjet će i dalje. Ljudi će se vratiti u svoju rutinu, a turističko poslovanje će nastaviti svoj razvoj. Ne smijemo propustiti priliku i naći se u srcu sezone bez ponude koja će zadovoljavati turističke potrebe. Prije svega, ne smijemo se naći u situaciji koja nas je zadesila prije krize koronavirusa, a to je nedostatak radnika. Stoga, iskoristite priliku i razvijajte planove ostvarenja svojih ideja, pronađite adekvatne ljude koji će slijediti vaše ciljeve. Opet će se stvoriti tržište konkurencije i borba za vlastiti udio. I to je super, jer već smo zaključili da samo takvo tržište pokreće ekonomiju i omogućuje ljudima normalan život. Moguće je brzo prelijevanje tržišta rada iz stanja nezaposlenosti u žustru potragu za radnicima. Bitno je djelovati na vrijeme i najbolje radnike pronaći sada kada i mi i kandidati imamo vremena.
Optimizam je neophodan
Naslušali smo se optimističnih poruka o tome da se može preživjeti koronavirus, da se moramo držati skupa, „na sigurnoj udaljenosti“ i zajedno boriti. Naučili smo poštivati pravila koja čuvaju naše zdravlje. Nastaviti u tonu optimizma je nužno, jer nas čekaju posljedice s kakvim se niti jedna zemlja modernog društva nije suočila. Pad ekonomije ne može predstavljati kraj, dovoljno ga je sagledati kao novi početak. Ekonomija ne može opstati bez poduzetnika i nastavka poslovanja, bitan je i onaj najmanji jednako koliko i veliko korporativno društvo. Kao psiholog mogu potvrditi da strah stvara paniku, ali isto tako strah oslobađa energiju. Zadaća svakog pojedinca je da nastalu energiju usmjerava. Stoga, usmjerimo energiju u nastavak poslovanja i vratimo našu ekonomiju u stanje održivosti.
Što kada dođe kraj epidemije? Nije sve tako crno.
Iz svake krize stvaraju se nove ideje. Ljudska je potreba opstati pa je i logično da čovjek traži načine kako preživjeti. Povijesni primjeri potvrđuju da se pod velikim pritiskom stvaraju velike stvari. Kompanije kao što su General Electric, IBM, Disney, Microsoft i Adobe osnovane su u vrijeme velikih kriza te iz njih izašle kao velike i svjetski poznate tvrtke. Apple, iako nije nastao u vrijeme krize, u svojim najboljim danima suočio se s jednom. Upravo ono što je Steve Jobs u tom trenutku napravio je vratio fokus na početak i na ideju koja zadovoljava potrebe društva. Zahvaljujući tome, preživjeli su krizu i ostali vodeći u svom području.
Još jedna potvrda da se može. Sreća u ovoj velikoj nesreći je što imamo primjer koji pokazuje kako se nakon pada možemo dočekati na noge. Kina je prvi primjer da nastavljamo poslovanje bez obzira na nastale gubitke. Oni vraćaju svoju proizvodnju u pogon, ponovo otvaraju radna mjesta i stvaraju planove kojima će zadovoljiti novonastale potrebe društva.
Fanika Ivaković
Literatura:
Đorđević, Z., Dojčinović, L., Salarić, D. (2012) Znanja i vještine potrebne suvremenom poduzetniku u ovisnosti o fazi razvoja poduzeća, Učenje za poduzetništvo, Vol. 2 No. 2
Vrdoljak Raguž, I. (2014) Društveno odgovorno poslovanje i hrvatska gospodarska praksa. Oeconomica Jadertina, Vol.4 No.1
https://www.slobodnaevropa.org/