Hrvatski
English 
Želimo pronaći posao, pripremili smo životopis i molbu te krenuli u akciju. Šaljemo prijave na otvorene natječaje, šaljemo otvorene zamolbe svakoj firmi na koju naletimo ili koja nam padne na pamet. Ništa se ne događa te mi i dalje stojimo na istom mjestu, bez posla. Što ne valja? Zašto naša taktika nije „urodila plodom“?
Kratak razime našeg obrazovanja i radnog iskustva te univerzalno pismo molbe koje masovno šaljemo zapravo nam ne otvara vrata. Vjerojatnost pronalaska posla je vrlo mala. Međutim, prema teoriji vjerojatnosti, uz toliki broj poslanih prijava jedna bi trebala završiti zaposlenjem. Kada se to dogodi često dobijemo posao za koji vrlo brzo uočimo da nam ne odgovara i nije u skladu s našim očekivanjima. Ovakvo zaposlenje samo nas vraća na početak i ponovno traženje posla.
Kako onda biti uspješniji u pronalasku odgovarajućeg posla?
Prije slanja zamolbe za posao potrebno je urediti svoju prijavu. Uređivanje prijave za svako radno mjesto na koje se prijavljujemo oduzima više vremena. To nam ujedno i pruža veće šanse da se zaposlimo. Bitno je da životopis bude kratak, ali pokušavajući to zadovoljiti često napišemo nejasan životopis. S druge strane, dugačak životopis s puno detalja i informacija je zamoran i poslodavci vrlo brzo odustaju od čitanja takvog životopisa. Kratak i jasan rezime u obliku CV-a je dobar izbor za vlastito predstavljanje poslodavcu. Dovoljno je staviti informacije o obrazovanju, kronološki poredati radna iskustva (zadnje radno iskustvo ide na vrh) uz kratak opis radnih zaduženja na svakom radnom mjestu i za kraj napisati ostala znanja i vještine (strani jezik, korištenje računala i sl.).
Zatim slijedi „teži“ dio – molba. Svako pismo molbe mora biti napisano isključivo za posao na koji se prijavljujemo. Od naziva tvrtke u koju šaljemo prijavu, preko stvari koje nam se sviđaju u opisu posla, do spominjanja bitnih prekretnica koje smo primijetili da su se dogodile u firmi. Ni ovdje ne smijemo pretjerivati, poslodavci nemaju vremena čitati naše dugačke molbe. U nekoliko kratkih crtica obratiti se poslodavcu na način da mu pokažemo kako razumijemo što njemu treba i da smo mi ti koji možemo zadovoljiti njegove potrebe.
Kada na ovakav način pripremamo svoje prijave za posao izbjegavamo slanje prijava za radna mjesta koja nisu u skladu s našim sposobnostima i interesima. Time smanjujemo mogućnost da se na takvom mjestu zaposlimo.
Također, kada i sami prilikom čitanja opisa posla primijetimo da nam upravo taj posao odgovara i da je to ono što tražimo, i poslodavac će prije primijetiti da smo mi idealan kandidat za njega.
Prema tome poželjno je napraviti listu vlastitih preferencija, analizirati posao i vidjeti koliko odgovara našim mogućnostima i željama. U konačnici to nam pomaže da puno lakše pripremimo svoju prijavu te napišemo molbu koja će plijeniti pažnju poslodavca.
S jedne strane, iznenađujuće je da često pojedinci koji znaju da je bolje urediti svoju prijavu to ne rade ili krenu u tom smjeru, ali ju ne urede do kraja. S druge strane, razumljivo je da ljudi odustaju od nečega gdje omjer uloženog truda i dobivenog nije jednak i nitko nam sa stopostotnom sigurnošću ne može garantirati da ćemo dobiti upravo to radno mjesto na koje se prijavljujemo. Međutim, bitno je da uloženi trud povećava vjerojatnost zaposlenja. Postotak te vjerojatnosti sami kontroliramo i određujemo hoće li nas poslodavac kroz našu prijavu percipirati kao ozbiljnog kandidata za rad u njegovoj organizaciji.
piše: Fanika Ivaković, psihologinja