Hrvatski
English 
Konobari u restoranima dvaput su više izloženi depresiji od arhitekata ili inženjera – tvrde autori istraživanja „National Survey on Drug Use and Health“ iz SAD-a. Istraživanjem se utvrdilo da je više od 10% radnika zaposlenih u uslužnim djelatnostima vezanim uz hranu u prošloj godini patilo od depresije. Dakle, oni rade poslove koji potiču depresiju. Suprotno njima, u skupini arhitekata, inženjera i istraživača depresija je pronađena u 4.3 % slučajeva.
Zašto neka zanimanja stvaraju više depresivnih?
Pronađeno je sljedeće:
„Visoko zahtjevna radna mjesta s niskom mogućnošću kontrole izgleda da su psihološki najviše stresna.“ – navodi dr. Ken Thompson iz Centra za mentalno zdravlje u SAD-u. Vjerojatno zato što radnici osjećaju da ne mogu utjecati na krajnji ishod svoga rada. Nadalje, uopće ne vide načine kojima bi se oduprijeli frustraciji, a ako ih i pronađu, takvih rješenja je puno manje.
Kao što je već navedeno, konobari su odličan primjer za opisano istraživanje. Naime, oni moraju zadovoljiti vlasnike restorana, ali i goste koji su često nezadovoljni ukoliko hrana kasni ili je neukusna. Međutim, konobari ne mogu utjecati na rad kuhara koji narudžbe spravljaju na svoj način, a često vode računa o kompleksnosti i brzini spravljanja jela; ne samo o redu narudžbi. Nadalje, konobarima nije jednostavno otkazati poslodavcu, kao npr. građevinarima kojima se posao često nudi. Osim toga, velika je vjerojatnost da će i novo radno mjesto konobarima biti jednako stresno. Građevinari ili arhitekti u bilo kojoj fazi projekta mogu provjeriti koliko su klijenti zadovoljni te imaju puno više kontrole nad uspjehom svoga rada.
Provedena studija koristila je podatke iz istraživanja provedenih u 2004. i 2006. godini. U cilju je bila procjena razine depresivnih epizoda po dobi, spolu i zanimanju među odraslim, zaposlenim osobama. Velike depresivne epizode definirane su kao razdoblje od dva tjedna u kojem je ispitanik bio u depresivnom raspoloženju, imao problema sa spavanjem, prehranom, koncentracijom ili slikom o sebi. Amerikanci tvrde da depresija nanosi ozbiljne štete njihovim poslodavcima, negdje između 30 i 44 milijarde dolara godišnje.
Više od 7% radnika zaposlenih na puno radno vrijeme u dobi od 18 do 64 godine iskusilo je veliku depresivnu epizodu najmanje jednom godišnje. Istraživači navode kako su iznenađeni ovako visokim postotkom. „Najviše zbog toga što se od aktivnih radnika ne očekuju depresivni simptomi u tolikoj mjeri kao u cjelokupnoj populaciji“, navodi dr. Ken Thompson. Također je pronađeno da su žene značajno sklonije depresiji od muškaraca – 10.1% žena u odnosu na 4.7% muškaraca.
Istraživači smatraju da je razlika među spolovima izražena i zbog toga što su muškarci manje skloni od žena izvještavati o navedenoj vrsti osjećaja.
Za žene, najveći postotak depresivnih epizoda pronađen je u zanimanjima vezanim uz pripremu i posluživanje hrane. Depresiji najskloniji muškarci nalaze se u umjetničkim zanimanjima, dizajnu, zabavi, sportu i medijima. U tim zanimanjima muškarci izvještavaju o velikoj depresivnoj epizodi u 6.7% slučajeva.
Unatoč tome što su neka zanimanja sklonija depresiji od drugih, izgleda da je ipak bolje biti zaposlen. Među nezaposlenima postotak izvještavanja o velikim depresivnim epizodama iznosi velikih 12.7%.