Metode privlačenja, selekcije i zadržavanja kandidata u Europi

prednosti psihološkog testiranja kandidata za posao poželjan poslodavac headhunting psihologijsko testiranje upitnici ličnosti izbaci uljeza selekcija.hr psihološki testovi priprema za psihološko testiranje odabir kandidata za posao

…dakle, zbog nezadovoljstva, nerealiziranog  plana ili slabije radne učinkovitosti, zaposlenici daju (ili primaju) otkaz. A sve zato što ih  prije zapošljavanja nitko nije kvalitetno procijenio…

Prema novijim anketama, 6 od 10 kompanija ne koristi provjerene, sustavne metode prilikom selekcije i retencije zaposlenika. U istraživaju je sudjelovalo preko dvije tisuće  izvršnih direktora iz 35 europskih država, a među njima i jedan ispitanik iz Hrvatske.

Prema izvještaju „Creating people advantage 2011, time to act(…)“(PDF preuzmite ovdje) utvrđeno je da tvrtke ne koriste najprikladnije metode privlačenja, selekcije i zadržavanja kandidata pa se kasnije izlažu većim troškovima.

Prema ovome izvješću, da bi se kvalitetno popunilo radno mjesto, treba početi dosta rano u selekcijskom postupku – već od objave natječaja na popularnim servisima  koji su bliži ciljanim skupinama – npr. facebook  i slične web-stranice.

U istraživanju je utvrđeno da loše procijenjeni zaposlenici, sa slabijim sposobnostima, a na radnim zadacima koje ne mogu obaviti, kasnije mogu uzrokovati trošak i do 150% od njihove godišnje plaće.

Kako?

Pa njihovo nezadovoljstvo jedan od ključnih razloga napuštanja tvrtke! Nezadovoljstvo je posljedica. Prezahtjevne tehnološke, administrativne ili proceduralne aktivnosti mogu biti uzrok problema. Pogotovo ukoliko je osoba od koje se očekuje da brzo riješi „problem“ nemotivirana ili je, s druge strane, limitirana svojim sposobnostima. Dakle, zbog nezadovoljstva, nerealiziranog  plana ili slabije radne učinkovitosti, zaposlenici daju (ili primaju) otkaz. A sve zbog toga što ih prije zapošljavanja nitko nije kvalitetno procijenio u selekcijskom postupku.

Prema izvornom izvješću, pedeset najaktivnijih europskih tvrtki između 2003. i 2008. stvorilo je oko 500.000 novih radnih mjesta u drugim zemljama, dok je zaposlenost u njihovim domicilnim zemljama pala za oko 300.000 radnika. Međutim, u istom izvješću navodi se kako su izgledi za zapošljavanjem domaće (europske) radne snage u budućnosti poprilično veliki pa se procjenjuje da će do 2030.-e u europskim tvrtkama potreba za novim radnicima narasti i na 45 milijuna (zaposlenika)! Kao najkritičniji HR segment u poslovanju europskih tvrtki navodi se potreba za aktivnijim upravljanjem talentima, još od samih početaka u tome procesu – od faze privlačenja i odabira kandidata – pa do praćenja i motiviranja.

Ključna područja koja treba unaprijediti su definiranje i iskorištavanje baze talenata i efikasno popunjavanje liderskih pozicija. Kao nedostatak navodi se slabija korporativna kultura u ovim segmentima – što u konačnici može sniziti konkurentsku prednost. Zato se potreba za optimalnom radnom snagom  prepoznaje kao ključni /kritični faktor u europskom poduzetništvu.

Dalje se navodi da je europskim tvrtkama izrazito važno biti u mogućnosti brzo i učinkovito pristupiti optimalnim kandidatima jer su troškovi zamjene radnika visoki, pogotovo u situaciji kada zbog otkazivanja loše odabranih radnika pada moral i ostalim zaposlenicima.

Izvor: cijeli članak ovdje (PDF format)