…Navode se primjeri osoba koje su poslale i preko 200 molbi za zaposlenje, kvalificirane su, a uopće nisu pozvane na razgovor jer su u agencijama za selekciju kadrova “na crnoj listi” zbog skrivene diskriminacije ili nekvalitetnog rada agencija za selekciju kadrova u Švedskoj.
Je li baš sve tako krasno prilikom zapošljavanja u stranim zemljama? Nije, prema Mikaelu Anderssonu, stručnjaku koji je radio za za jednu od najvećih agencija za odabir kadrova u Švedskoj. Naime, taj stručnjak za headhunting navodi kako se stranci koji nisu govornici Švedskog jezika stavljaju u znatno lošiju poziciju, odnosno da ih se stavlja na “crnu listu” a da to oni i ne znaju!
Zamislite da se javljate jednoj od švedskih agencija za zaposlenje, a zbog nekog konkretnog natječaja za posao. Bez obzira na vaše kvalifikacije i znanje, ako ste im u početku rekli da baš i ne znate dobro Švedski jezik, od toga dana nadalje označavaju vas crvenom zastavicom, bez obzira ako ste kasnije i perfektno naučili govoriti njihov jezik. Prema navodima toga stručnjaka za odabir kadrova, vaše će ime stalno biti označeno crvenom zastavicom, čak i kada se kasnije bude otvaralo u potrazi za kadrovima za neki drugi posao – pa su vaše šanse za zaposlenjem u Švedskoj znatno umanjene.
Prema navodima Anderssona, zviždača iz jedne agencije za selekciju kadrova, problem nije u obrascima koje morate popuniti prilikom apliciranja na neki natječaj, nego u privatnim bilješkama koje headhunteri i ostali stručnjaci za selekciju i odabir kadrova rijetko ili nikako ne ažuriraju nakon prve interakcije s kandidatom, a kandidata loše rangiraju i zadržavaju u negativnom položaju duže vrijeme.
Osim toga, prema istim navodima, u kratkom uvodnom razgovoru s kandidatima, švedski stručnjaci za selekciju naučeni su da odmah pitaju i provjeravaju poznavanje jezika, pogotovo ako potencijalni kandidat za zaposlenje ima netipično švedsko ime.
Andersson navodi da je u toj zemlji previše povjerenja u agencije za zapošljavanje, kojih ima oko 600, a stručnjaci za regrutaciju i odabir kandidata obično i nisu dovoljno kvalificirani za posao kojega obavljaju.
Također navodi i primjer osoba koje su poslale i preko 200 molbi za zaposlenje, a uopće nisu pozvane na razgovor za posao jer su u agencijama za selekciju kadrova “na crnoj listi” i nikada se ne podignu s prve stepenice u tome procesu, iako možda za posao za koji se natječu Švedski jezik i nije toliko bitan!
Nadalje, Andersson navodi da vam u tim agencijama nikada neće reći da ste označeni kao “nepoželjeni”, iako imate pravo na kopiju spisa kojeg vode o vama u bazi podataka koju oni posjeduju. Također navodi da podaci o vama moraju biti adekvatni i ažurirani. U slučaju da su informacije zastarjele i više nisu relevantne, zadržavanje takvih informacija od strane agencija za posredovanje u zapošljavanju, u suprotnosti je s njihovim zakonima. Informacije o vama moraju biti ažurirane ili izbrisane, kaže Andersson koji takav sustav smatra apsurdnim.
Iz jedne druge agencije za zapošljavanje navode da su upoznati sa švedskim zakonima i da oni stalno ažuriraju podatke. Također navodi da je istina da oni također pišu bilješke, obično prilikom prvog telefonskog razgovora, ali samo kako bi iste pomogle u procesu zapošljavanja kandidata koji se javlja na natječaj.
Andersson navodi da nije problem u stručnjacima viših nivoa, ali da se agenti koji su prvi u kontaktu s kandidatima za zaposlenje nedovoljno trude, nedovoljno poznaju pozicije za koje se kandidati javljaju i brzo isključuju kandidate iz daljnjeg selekcijskog procesa, te ih označavaju kao nepoželjne – “Jedan glupi komentar – i vani ste”, kaže Andersson.
Dakle, jedan neprikladan komentar, nepoznavanje švedskog jezika, ime koje njima zvuči strano – i vaši izgledi za zaposlenjem (u Švedskoj) su minimalni ili gotovo nikakvi!