Tamna trijada u radnim organizacijama

U svrhu što kvalitetnijeg razumijevanja ljudskog ponašanja te pokušaja predviđanja budućih ponašanja pojedinca psiholozi su razvili mnogobrojne invetare ličnosti. Upitnici ličnosti danas su u širokoj upotrebi te se, između ostalog, koriste i prilikom procjene kandidata za posao. Istraživanjima je dokazano da u različitim zanimanjima uspjeh predviđaju različite osobine ličnosti no jedno je sigurno – crta ličnosti najprediktivnija za radni učinak je savjesnost (jedna od dimenzija Petfaktorskog modela ličnosti). Posljednjeg desetljeća, psiholozi ličnosti se osim istraživanja tradicionalnog modela ličnosti koji uključuje ekstraverziju, neuroticizam, savjesnost, otvorenost prema iskustvu te ugodnost bave i istraživanjem tamnih osobina ličnosti poput makijavelizma, narcizma i subkliničke psihopatije te njihovih utjecaja na svakodnevni život.

Stručnjaci iz područja ljudskih potencijala prilikom procesa profesionalne selekcije, ali i procjene postojećeg radnog kadra često znaju biti usmjereni na specifične detalje koje idu u korist procjenjivanom kandidatu/zaposleniku te znaju zanemariti set karakteristika koje su potencijalno visoko rizične za organizaciju ukoliko na njih nismo dovoljno dobro pripremljeni. Takav set karakteristika je upravo tamna trijada – relativno „mlad“ konstrukt u psihologiji koji se istražuje posljednjih 10 tak godina, a označava makijavelizam, narcizam i subkliničku psihopatiju.

Kako biste bolje iskoristili potencijale zaposlenika koji imaju zastupljene navedene osobine ličnosti, a samim ostvarili i bolju produktivnost organizacije potrebno je razumjeti njihovo ponašanje, o čemu ćemo detaljnije u nastavku teksta.

Istraživanja su pokazala kako makijavelizam, narcizam i subklinička psihopatija dijele najmanje 3 faktora: intepresonalnu manipulaciju, bezosjećajnost i iskorištavanje, ali i da postoje  dimenzije na kojima se karakteristike bitno razlikuju jedna od druge pa su tako:

• pojedinci s višom razinom makijavelizma u usporedbi s druge dvije skupine skloniji plagiranju eseja i izbjegavanju riskantnih kladioničkih odluka
• pojedinci s višom razinom narcizma skloniji boljem samopredstavljanju
• pojedinci s višom razinom subkliničke psihopatije skloniji bullyingu i provođenju svojim osvetničkih fantazija u djela.

Važno je istaknuti kako osobe s izraženim crtama tamne trijade na početku mogu izgledati šarmantno i laskavo, ali da u daljnjoj interakciji osjećaj korisnosti pokušavaju steći narušavajući odnose među ljudima u njihovoj okolini. Njihovo ponašanje je često usmjereno na sebe, a na štetu zajedničke dobrobiti i dobrobiti drugih3. Upravo je takvo ponašanje razlog zbog kojeg ih se opisuje kao manipulativne i hladnokrvne  pojedince  koji misle samo na sebe. Takvi pojedinci druge vide negativno i nerijetko imaju više kriterije prema njima nego prema samima sebi.

Kao što je već prethodno spomenuto, prva od tri dimenzije tamne trijade je makijavelizam. Osobe koje postižu povišen rezultat na skali makijavelizma povezuje se sa smanjenom odanosti organizaciji te smanjenom odanosti supervizoru i timu. Sklone su vrijeđati podređene, teže održavanju moći i korištenju manipulativnih ponašanja. Njihove prednosti su što češće uspostavljaju snažne društvene mreže, postižu povjerenje i poštovanje svojih kolega te dolaze do željenih rezultata često i nauštrb klijenata, čime se povećava njihova poslovna učinkovitost.

Druga dimenzija, narcizam, obuhvaća pojedince s neetičkim ponašanjem u organizaciji, dodvoravanjem nadređenima i pronevjerom. Uz to, suradnici im često zamjeraju na neuljudnom i ponekad nasilničkom ponašanju te agresivnosti. Njihovi su interesi ispred svih drugih, a samokritičnost u radu gotovo da i ne postoji. Međutim, takve osobe privlači rad na projektima gdje se mogu istaknuti, odnosno gdje njihova zasluga i osobnost dolazi do izražaja.

Posljednja, ali ne manje važna, je dimenzija subkliničke psihopatije. Osobe s izraženom crtom psihopatije ne poštuju prava drugih ljudi – kako onih s kojima rade, tako ni onih kojima su podređeni. Ove osobine idu ruku pod ruku s nedostatkom marljivosti te odgađanjem rokova i odgovornosti, a u većini poslovnih okruženja takve će osobe postići neuspjeh. Povišena destruktivnost te smanjena mogućnost inhibicije vjerojatno će povećati učestalost krađa i prijevara. Međutim, osobe s izraženim psihopatskim crtama ličnosti mogu napredovati u organizaciji u kojoj rade, pogotovo ako njihov posao zahtjeva racionalan, emocionalno hladan stil ponašanja, spremnost za  preuzimanje rizika, karizmatske socijalne vještine te fokus na krajnje postignuće čak i ako su pritom na bilo koji način oštetili druge.

Zaključno, svaka od ovih dimenzija tamne trijade može negativno utjecati na poslovanje. Međutim, uz adekvatnu profesionalnu selekciju i usmjeravanjem takvih pojedinaca na radna mjesta gdje oni mogu iskoristiti svoje jače strane, povećavate vjerojatnost uspjeha. Makijavelist će vas povezati s utjecajnim ljudima. Narcist će najbolje funkcionirati kad su svjetla reflektora uperena u njega pa mu pružite zadovoljstvo da se istakne na nekom projektu. Zaposlenici s povišenom psihopatijom će vam biti od koristi u rizičnim situacijama kada ćete morati razmišljati racionalno i donijeti prave odluke. Na vama je da ih prepoznate i pretvorite ih u svoje prednosti.

Piše: Matej Fiškuš, psiholog

1 Jonason, P.K., Slomski, S. i Partyka, J. (2012). The dark triad at work: How toxic employees get their way. Personality and Individual Differences, 52, 449-453.

2 Furnham, A., Richards S.C. i Paulhus, D.L. (2013). The Dark Triad of Personality: A 10 Year Review. Social and Pesonality psychology Compass, 7/3, 199-216

3 Jones, D.N. i Paulhus, D.L. (2010). Differentiating the dark triad within the interpersonal circumplex. U: L.M. Horowitz i S.N. Strack, (Ur.), Handbook of interpersonal theory and research (str. 249-266). New York: Guilford.

4 Kessler, S.R., Bandell, A.C., Spector, P.E., Borman, W.C., Nelson, C.E. i Penney, L.M. (2010). Re-examining Machiavelli: A three-dimensional model of Machiavellianism in the workplace. Journal of Applied Social Psychology, 40, 1868–1896.

5 Yang, Y. i Raine, A. (2008). Functional neuroanatomy of psychopathy. Psychiatry, 7, 133–136.