Hrvatski
English 
Prema izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju, propisana je obveza donošenja pravilnika o zapošljavanju s kojim se uređuje način i postupak zapošljavanja u osnovnim i srednjim školama te sastav povjerenstva za natječajni postupak. Pravilnik o zapošljavanju može uključivati školske psihologe koji mogu provoditi psihološka testiranja prilikom zapošljavanja zaposlenika. Školski psiholozi ponekad se ne osjećaju ugodno u situaciji procjene zaposlenika jer ulaze u sasvim drugu granu psihologije, tzv. “organizacijsku psihologiju” ili jednostavno, škola ne posjeduje prikladne testove.
Inzistirati da školski psiholog testira kandidate za posao je kao da od liječnika pedijatra tražite da radi posao fizijatra! S druge strane, školama obično nedostaju potrebni resursi, a važnost psihološke procjene kandidata je neupitna jer, osim što provjerava koliko je emocionalno stabilan kandidat za posao, procjena ukazuje i na to koliko je kandidat savjestan u poslu, pouzdan, organiziran, ekstravertiran, ugodan u socijalnim interakcijama ili otporan na stres! Dakle, ne radi se o procjeni tipa: “…je li netko lud”, nego o procjeni kompetencija i kapaciteta za posao učitelja i nastavnika.
Važnost psihološke procjene nastavnika za posao najbolje naglašavaju rezultati istraživanja na stvarnim slučajevima. Prema opsežnoj metaanalizi (Hattie, 2009) odnos nastavnika prema učenicima ima visok utjecaj na postignuće učenika (d=0,72), dok je, s druge strane, niska povezanost ekspertnosti učitelja s postignućem učenika. Osim toga, pokazalo se da u obrazovnom procesu korist od stručnosti nastavnika ne raste nakon minimalne razine koju zahtijeva plan i program. Dakle, važnije je da učitelj posjeduje dobre komunikacijske vještine i da gradi dobar odnos s učenicima, nego da je veliki ekspert u svom području.
Kako bi se provjerila zastupljenost potrebnih kompetencija kod kandidata, potrebno je provesti psihološko testiranje, ali ne bilo kakvo. Ravnatelji ponekad inzistiraju na psihološkim testiranjima u medicinama rada, ali to nije prikladno. U sljedećoj tablici usporedit ćemo psihološko testiranje u medicinama rada i u profesionalnim selekcijama.
Tablica 1. Usporedba psihološkog testiranja u medicinama rada i u profesionalnim selekcijama
Uvjeti testiranja u medicinama rada često su neadekvatni za profesionalnu selekciju. Najčešće zbog prostornih i vremenskih ograničenja jer se istovremeno testiraju različite skupine ljudi, s različitom svrhom testiranja, što zahtijeva i različitu psihološku obradu. U takvim uvjetima pažnja psihologa usmjerena je na više strana, a psiholog u isto vrijeme mora dodavati testove, čitati uputu, nagledati salu u kojoj se testira, ispravljati testove, odgovarati na specifične upite, mjeriti vrijeme testiranja i sl. Samim tim pojedini kandidati u selekciji mogu završiti u manje ili više povoljnim uvjetima prilikom testiranja za isti posao, što nije dobro, jer moraju pristupiti testiranju pod jednakim uvjetima – ako se natječu za isti posao!
Nadalje, norme testova koji se koriste u medicinama rada obično su prilagođene općoj populaciji, što znači da u profesionalnoj selekciji ovo može biti grubo i neadekvatno testiranje. Najčešće je za uspješan prolazak psihološkog testiranja u medicini rada potreban minimum kognitivnih sposobnosti i emocionalne stabilnosti što nikako ne može biti dovoljno za rad u školi s djecom. Na primjer, što u slučaju kada je kandidat završio studij kao natprosječno inteligentna i emocionalno stabilna osoba, ali zbog prometne nesreće i težih ozljeda glave* “jedva prolazi” na testovima? U medicini rada takav kandidat koji “jedva prolazi”, ipak prolazi, jer ga ne možemo označiti kao “nesposobnog” niti mu možemo oduzeti Ustavom zagarantirano pravo na rad! U profesionalnoj selekciji takvog kandidata rangirat ćemo u odnosu na druge kolege koji su sudjelovali u postupku procjene i sigurno neće biti preporučen za zaposlenje.
Profesionalna selekcija kandidata pouzdanija je i preciznija metoda procjene kandidata za posao jer se kandidati mogu pozicionirati prema brojnim dimenzijama koje su važne za posao te se može odrediti njihova naglašenost kod pojedinih kandidata. Koriste se prilagođeni testovi koje su znanstvenici razvili i zbog potreba tržišta rada, u cilju procjene određenih dimenzija ili kompetencija budućih radnika, kao što su savjesnost u poslu, otpornost na stres, temeljitost, pouzdanost, proaktivnost, ali i ekstraverzija, koja je u početku bitna za lakše izvođenje prezentacija ili predavanja.
Selekcija.hr nudi jednostavno online rješenje koje ne zahtijeva dodatna znanja iz organizacijske psihologije pa školski psiholozi mogu u miru nadgledati online rješavanje testova kandidata na školskim računalima ili tabletima.
U intuitivnom korisničkom sučelju na računalu, školski psiholozi mogu dodatno upravljati procesom zapošljavanja, voditi intervjue pomoću pitanja koja se automatski nude u skladu s rezultatima testiranja, kontrolirano komunicirati s kandidatima uz predloške ili provjere otvaranja poruka, ali i zamoliti kandidate da od kuće snime video odgovore na pitanja koja odabire povjerenstvo, a mogu simulirati situaciju oglednog sata.
Uz Selekcija.hr sustavu psiholozi mogu bez šablona za ispravljanje testova, bez skupih testova ili znanja iz organizacijske psihologije upravljati cijelim postupkom zapošljavanja, od oglašavanja praznih radnih mjesta, do zaposlenja. U tome im mogu pomoći psiholozi i informatičari iz tvrtke Selekcija d.o.o. koja je ovlašteni izdavač testova od strane Hrvatske psihološke komore.
* uslijed težih trauma glave moguće su tzv. mentalne deterioracije, odnosno pad kognitivnih sposobnosti, amnezija, impulzivnost ili problemi s pažnjom i koncentracijom, fokusiranjem na zadatak i sl. Npr. na: http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/ozljede-i-trovanja/traumatska-ozljeda-mozga
Izvori:
Hattie, J. (2009). Visible Learning: A Synthesis of Over 800 Meta-Analyses Relating to Achievement. Routledge.
https://tajnikskole.blog/2019/02/25/pravilnik-o-nacinu-i-postupku-zaposljavanja-u-skolskoj-ustanovi/
https://selekcija.hr
http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/ozljede-i-trovanja/traumatska-ozljeda-mozga/
http://www.psiholoska-komora.hr/110