Emocionalna inteligencija vam sigurno nije u potpunosti stran pojam. A ukoliko nikad za takvo nešto niste čuli – evo prilike! Slijedi kratka, atipična priča koja opisuje nastanak i razvoj emocionalne inteligencije u svjetlu privrednih zbivanja.
Kaže se da je emocionalna inteligencija nastala zbog poslovnih potreba! To nije sasvim točno, ako se uzme u obzir rad dvojice znanstvenika koji su je izmislili; Johna Mayera i Petera Saloveya.
Međutim, ako se uzme u obzir kasniji razvoj i popularizacija konstrukta, to je točno. Točno je stoga što su već u samome početku razvoja prvoga modela 1990.-te, neki uočili poslovni interes i skriveni potencijal za unapređenje poslovanja.
Potencijal se teško razvijao jer je emocionalna inteligencija u početku bila poznata jedino znanstvenim krugovima. Osim toga, o njoj se pisalo samo u stručnim časopisima i to znanstvenim, nezanimljivim jezikom! Jezikom koji nije privlačio pažnju, već obratno!
U tome trenutku pojavio se Daniel Goleman, psiholog koji se bavio novinarstvom. Naslutio je golemu korist konstrukta u unaprjeđenju poslovanja. Naslutio je i vlastiti interes, pa je preveo emocionalnu inteligenciju u zanimljivi, svakodnevni jezik i polučio uspjeh! Jednostavnim opisima i brojnim primjerima premostio je jaz među običnim ljudima i znanstvenicima.
Većina akademske zajednice Golemanu je zamjerila što je na tuđim radovima oblikovao svoju teoriju i zaradio novce. Nesporno. Međutim, tko zna što bi se dogodilo da nije popularizirao EI ? Bi li EI
dočekala svoje vrijeme i stabilno se osovila na noge, ili bi još i danas čekala da je netko prepozna? Teško je reći.
Dvije definicije emocionalne inteligencije
Postoje dvije vrste emocionalne inteligencije – prilagođena i znanstvena.
Prilagođena emocionalna inteligencija:
Emocionalna inteligencija odnosi se na sposobnost prepoznavanja vlastitih osjećaja i osjećaja drugih ljudi, motiviranje sebe i dobro upravljanje emocijama.
prema Goleman, 1998.
Znanstvena emocionalna inteligencija:
Emocionalna inteligencija opisuje sljedeće sposobnosti: sposobnost percepcije i ekspresije emocija, sposobnost asimilacije emocija u misli, sposobnost razumijevanja i rasuđivanja u skladu s emocijama i sposobnost regulacije emocija kod sebe i drugih
prema Mayer i Salovey, 1997.
Na razvoj koncepta emocionalne inteligencije sigurno nije utjecao sam Goleman. Zbivanja na svjetskoj razini bila su generator. Padom komunizma oslobodila su se brojna tržišta. Postupno je pokrenuta proizvodnja u tim zemljama. Globalizacijom i pokretanjem proizvodnje na istočnim tržištima, u SAD-u su osjetili da nešto moraju mijenjati! Hitno! Jer su postajali sve manje konkurentni!
Plaće radnika nisu smjeli dirati. Trebalo je, dakle, utjecati na radnike ili voditi ratove! Emocionalna inteligencija izgledala je kao pomoć s neba. Pomoć koja će promijeniti radnike i navesti ih da rade više i bolje; za iste novce! Na taj način Amerikanci su trebali postati konkurentniji Azijatima i istočnim Europljanima koji su pojurili u osvajanje svih tržišta – nižom cijenom rada i jeftinim sirovinama! Polovicom devedesetih stvar se dodatno zakomplicirala internetom i oslobađanjem informacija. Informacije su postale dostupne i privatnicima-početnicima iz svih zemalja! U to vrijeme dogodio se Goleman.
Ubrzo zatim, došlo je do prave eksplozije interesa, pitanja, komentara, kritika i sugestija! Obični ljudi postavljali su pitanja, znanstvenici se ljutili, a poslodavci osiguravali sredstva za primjenu i seminare!
U isto vrijeme Goleman je izdao knjigu koja je postala bestseler.
Od tada, emocionalna inteligencija se nastavila razvijati odvojeno: u popularnom i znanstvenom svijetu. Popularna emocionalna inteligencija prestala je biti toliko popularna. S druge strane, znanstvena emocionalna inteligencija je polako, ali sigurno, postavila teorije i usavršila testove.
Testovi se danas primjenjuju u profesionalnoj selekciji, a treninzi u uvježbavanju vještina emocionalne inteligencije.