Troškovi lošeg zapošljavanja

prednosti psihološkog testiranja kandidata za posao poželjan poslodavac headhunting psihologijsko testiranje upitnici ličnosti izbaci uljeza selekcija.hr psihološki testovi priprema za psihološko testiranje odabir kandidata za posao

Eksperti procjenjuju da se troškovi lošeg zapošljavanja kreću u iznosima od 20-200% od godišnje plaće!

Ovisno o radnoj poziciji. Za demonstraciju gubitaka, uzmimo da prosječna plaća iznosi 5.000 kuna (Prosječna mjesečna neto plaća za travanj 2008. iznosila je 5.036 kuna, izvor: http://www.dzs.hr) te da radnik ostaje u tvrtki između dvije i pet godina. Dakle, prosjek zadržavanja iznosi 42 mjeseca, a prosječna plaća 5.000 kn, što znači da prosječan radnik u Hrvatskoj zaradi oko 210.000 kn u 3.5 godine.

Prema navedenim podacima, ukoliko loše zaposlite i izgubite minimalni iznos, tj. 20 % – izgubili ste 42.000 kn. Najveći mogući gubitak za jednog loše zaposlenog djelatnika iznosi 420.000 kn u 3.5 godine. Ukoliko krivo zaposlite 3 radnika, možete izgubiti i do 1.260.000 kuna! U samo 3.5 godine.

Prosječni trošak selekcije za 6 radnika iznosi 3.000 – 4.000 kn! Rizik pri zapošljavanju nije nestao, ali smo ga značajno umanjili!

Pri odabiru novih kadrova veći broj prijavljenih kandidata znači manji rizik krivog zapošljavanja. Drugim riječima, veći broj kandidata u selekciji – veća vjerojatnost izbora boljih radnika!

Troškovi selekcije ovise o složenosti i važnosti poslova za koje se kadrovi biraju (prema Bahtijarević – Šiber: Management ljudskih potencijala).

Postoje izravni i neizravni troškovi izbora radnika.

Izravni su lako mjerljivi (troškovi pribavljanja, selekcije, nepopunjenosti radnog mjesta i sl.), dok druge možemo samo procjenjivati. Glavni “neizravni” troškovi su sljedeći:

  • Troškovi uvođenja i osposobljavanja novozaposlenih radnika
  • Niži radni učinak i uspješnost
  • Nezadovoljstvo i frustracija
  • Apsentizam
  • Pogreške i nesreće na radu
  • Fluktuacije
  • Loša motivacija za rad
  • Loši međuljudski odnosi
  • Vrijeme osoba koje se moraju baviti rješavanjem konflikata
  • Neuspješni radnici, izabrani krivim metodama, ne samo što slabo obavljaju svoje radne zadatke, nego često ometaju i frustriraju i ostale radnike – kao domino efekt!

Izvori:

  1. Pološki, N. i Frajlić, D.(2004.) “Pokazatelji konkurentnosti hrvatske radne snage–rezultati empirijskog istraživanja” (”Croatian Labor Force Competitiveness Indicators: Results of Empirical Research”) u Bejaković, P. & – Lowther, J. (urednici) (2004): Konkurentnost hrvatske radne snage (Croatian Human Resource Competitiveness Study), Institut za javne financije (Institute of Public Finance), Zagreb
  2. Bahtijarević – Šiber: (1999.) Management ljudskih potencijala, Golden marketing, Zagreb
  3. www.dzs.hr