Što nakon zapošljavanja?

prednosti psihološkog testiranja kandidata za posao poželjan poslodavac headhunting psihologijsko testiranje upitnici ličnosti izbaci uljeza selekcija.hr psihološki testovi priprema za psihološko testiranje odabir kandidata za posao

…  tijekom selekcije bitno je utvrditi područja na kojima je budući djelatnik siguran i na kojima može odmah početi raditi, no i područja na kojima mu je potrebna dodatna edukacija, iskustvo, mentorstvo te pojačano praćenje. Što je manje kompetencija potrebno razvijati kod novog djelatnika, to je potrebno manje direktnog nadzora i procjenjivanja nad njime.

Nakon naporne selekcije, uloženog novca, vremena i truda, napokon je došlo vrijeme da novi zaposlenik krene s poslom na radnim zadacima koji su trebali biti odrađeni „još jučer“.

Nakon osjećaja zadovoljstva jer smo riješili jedan veliki problem i popunili „prazninu“, nužno je usmjeriti se na novoga djelatnika kojem je to vjerojatno najstresniji ali i najsretniji period u karijeri. Najstresniji jer ne zna što ga očekuje u novoj radnoj sredini (tim, kultura, nadređeni…), jer se susreće s novim radnim zadacima i mora se dokazati. Najsretniji jer se osjeća dobro i motivirano, jer je u karijeri napravio korak naprijed.

Izazovi koji su pred njega postavljeni trebali bi biti predmet kako njegove, tako i naše brige.

Mnogo je stvari kojima treba posvetiti pozornost kod dolaska novog djelatnika:

  • učenje posla
  • osposobljavanje za posao (potrebne kompetencije)
  • uspostavljanje komunikacije u liniji odgovornosti
  • osposobljavanje uvjeta za rad (fizički prostor, računalo, telefon…)
  • mentorstvo
  • nova socijalna okolina
  • upoznavanje s ključnim ljudima povezanima s njegovim poslom

Svako radno mjesto ima svoj profil: znanja, vještine, uvjeti rada, traženo iskustvo, specifične sposobnosti i ostalo. Poanta selekcije je pronaći kandidata koji se što više podudara s profilom radnog mjesta. Naravno, teško je pronaći idealnog kandidata, tako da je nakon zapošljavanja izazov kako premostiti područja nepodudaranja.

Stoga je bitno već tijekom selekcije utvrditi područja na kojima je budući djelatnik siguran i na kojima može odmah početi raditi, no i područja na kojima mu je potrebna dodatna edukacija, iskustvo, mentorstvo te pojačano praćenje.

Što je manje kompetencija potrebno razvijati kod novog djelatnika, to je potrebno manje direktnog nadzora i procjenjivanja nad njime.

Trebamo si osvijestiti da nova osoba dolazi u novu socijalnu sredinu s novim radnim zadacima. Iz tog razloga je bitno obratiti pozornost na oba aspekta upoznavanja kod novog djelatnika. To zahtijeva jednako važno promišljanje, trud i vrijeme kao i sam odabir kandidata. Kaže se da je prvi dojam najbitniji, a to pravilo se može preslikati i u radne uvjete.

Na selekcijskom razgovoru je bitno biti iskren vezano uz uvjete rada i očekivanja, jer time kandidata dočeka manje iznenađenja, no ako nemamo što konkretno za ponuditi kandidatu onda neke stvari prešutimo ili ih čak niti sami nismo svjesni

Evo praktične konotacije.

Nije isto da li u tim dolazi pripravnik, iskusna osoba ili pak rukovoditelj. Svaki ima svoje specifičnosti. Najčešće kod pripravnika ima najviše posla s obzirom da on, osim organizacijske kulture, svojeg tima i procedura, mora upoznati cijeli način rada firme, razviti radne navike, raditi na znanju itd. Iskustvo koje pripravnik stekne u prvih godinu dana je nenadomjestivo, te može uvelike definirati njegov daljnji radno-razvojni put.

Neke firme koriste priliku da prije početka rada novog djelatnika, pošalju na kućnu adresu čestitku dobrodošlice s kratkom toplom porukom i potpisom cijelog tima. Također, sve je uobičajenije kod dolaska uručiti novom djelatniku tzv. «surviving kit» u kojem se nalaze sve bitne stvari za brz i siguran početak (procedure, pravilnik o radu, sponzorski materijal, sigurnosna kartica, kuponi za hranu, neki stavljaju i čokoladice te razne anti-stres igračke, itd.).

Bitno je za kraj napomenuti da svako radno mjesto ima svoje specifičnosti, tako da program ulaska u firmu nije moguće napraviti u potpuno univerzalnom obliku.

Zapošljavanje najboljeg kadra nije isto što i njegovo zadržavanje. Jednom kada se tadašnji kandidat a današnji zaposlenik razočara, tj. ne naiđe na ono što smo mu obećavali ili što je očekivao a nismo komunicirali drugačije, vrlo će lako pronaći novo radno mjesto jer je ipak najbolji od najboljih.

piše: Iva Bosanac, psihologinja, HR specijalist