Što su psihotestovi?

U jednoj epizodi Seinfelda, nesretni George Costanza koji ne voli testiranja i testove, ipak se odlučuje na rješavanje testa inteligencije koji spada u kategoriju psihotestovi. Odluku donosi nakon što mu Elaine ponudi da će cijeli test inteligencije riješiti umjesto njega! Kako je želio impresionirati djevojku, George pristaje na prijevaru, kriomice dodaje test Elainei kroz prozor sobe – i radnja se zapetljava…

Psihološka testiranja često pobuđuju u ljudima dvojake reakcije:

1. Otpor prema svemu s prefiksom “psi” i popratne reakcije. U ovu skupinu spadaju ljudi koji se bezrazložno boje ishoda testiranja: boje se da će ispasti glupi, ludi ili blesavi ili imaju loša iskustva s načinom testiranja i popratnim pojavama (npr. dugotrajno čekanje). Ljudi iz ove skupine u uvjetima testiranja manje ili više nesvjesno pokušavaju unaprijed diskvalificirati: a) testove, b) ispitivača ili c) oboje. Ne vole psihologe, psihijatre, psihičko, psihu, psine…
2. Interes i znatiželju. U ovu skupinu spadaju ljudi koje interesira sve o psihologiji, pa su pročitali neke popularne knjige samopomoći i/ ili dobro riješili razne testove. Vole psihologe, psihičko, psihu, psine….

U prvu skupinu svakako spada George Costanza. U drugu skupinu ulaze Elaine i Kramer. Elaine – jer voli rješavati testove, a Kramer zato što ga i inače sve interesira!
Kao studenta psihologije često su me baš ovakvi ljudi znali bombardirati neobičnim pitanjima! Uvijek s novim teorijama, testovima i tehnikama za koje prije toga nikad nisam bio čuo!

Na kraju sam shvatio da je popularna psihologija organizam koje se za razliku od školske ili znanstvene psihologije, razvija nekontrolirano brzo i u raznim smjerovima! U takvim uvjetima ni Superman a ni Johnny Mnemonic ne mogu sve upamtiti!
Međutim, ljudi traže objašnjenja i kad ona nisu vezana uz popularnu psihologiju, rado se angažiram. Neka se pitanja postavljaju češće, a jedno od njih je: “Što su to psihotestovi?”

Dakle, tzv. “Psihotestovi” su standardizirani postupci s kojima izazivamo neku određenu aktivnost, a onda se učinak te aktivnost mjeri i vrednuje tako da se individualni rezultat uspoređuje s rezultatima velikog broja osoba koji su taj test riješili u jednakoj situaciji prema Petz, B.,(1992.) Psihologijski rječnik.

Psihološki testovi prema predmetu mjerenja mogu biti:

• Testovi znanja

Pomoću njih se ispituje znanje ispitanika, odnosno efekt određenog procesa stjecanja znanja.

• Testovi sposobnosti

Pomoću njih se ispituju opći potencijali ili predispozicije koje ispitanik posjeduje za obavljanje određenih aktivnosti. Razlikujemo sljedeće sposobnosti:

1. senzorne
2. kognitivne
3. psihomotorne

• Testovi ličnosti

Pomoću njih se procjenjuju osobine ili crte ličnosti. Postoje:

1. Analitički testovi – njima kvantificiramo pojedine sklonosti određenom tipu ponašanja – pojedine crte ličnosti. Takve testove nazivamo upitnicima, inventarima ili skalama procjene. Koriste se i u profesionalnoj selekciji.
2. Sintetički testovi – projektivne tehnike. U njima ispitanik interpretira neki nedovoljno strukturiran ili nejasan podražaj. Ocjenjuje se ispitanikova interpretacija. Ovakvi testovi obično se ne koriste u profesionalnoj selekciji.

Zasad toliko. I molim vas, dok se riješavaju psihotestovi poslušajte uputu i nemojte (zbog ljutnje ili neugode koju osjećate) upotrebljavati šale i fraze koje vam se čine simpatičnima jer smo ih vjerojatno čuli već na stotine puta.