Troškovi lošeg zapošljavanja

Eksperti procjenjuju da se troškovi lošeg zapošljavanja kreću u iznosima od 20-200% od godišnje plaće!

Ovisno o radnoj poziciji. Za demonstraciju gubitaka, uzmimo da prosječna plaća iznosi 5.000 kuna (Prosječna mjesečna neto plaća za travanj 2008. iznosila je 5.036 kuna, izvor: http://www.dzs.hr) te da radnik ostaje u tvrtki između dvije i pet godina. Dakle, prosjek zadržavanja iznosi 42 mjeseca, a prosječna plaća 5.000 kn, što znači da prosječan radnik u Hrvatskoj zaradi oko 210.000 kn u 3.5 godine.

Prema navedenim podacima, ukoliko loše zaposlite i izgubite minimalni iznos, tj. 20 % – izgubili ste 42.000 kn. Najveći mogući gubitak za jednog loše zaposlenog djelatnika iznosi 420.000 kn u 3.5 godine. Ukoliko krivo zaposlite 3 radnika, možete izgubiti i do 1.260.000 kuna! U samo 3.5 godine.

Prosječni trošak selekcije za 6 radnika iznosi 3.000 – 4.000 kn! Rizik pri zapošljavanju nije nestao, ali smo ga značajno umanjili!

Pri odabiru novih kadrova veći broj prijavljenih kandidata znači manji rizik krivog zapošljavanja. Drugim riječima, veći broj kandidata u selekciji – veća vjerojatnost izbora boljih radnika!

Troškovi selekcije ovise o složenosti i važnosti poslova za koje se kadrovi biraju (prema Bahtijarević – Šiber: Management ljudskih potencijala).

Postoje izravni i neizravni troškovi izbora radnika.

Izravni su lako mjerljivi (troškovi pribavljanja, selekcije, nepopunjenosti radnog mjesta i sl.), dok druge možemo samo procjenjivati. Glavni “neizravni” troškovi su sljedeći:

• Troškovi uvođenja i osposobljavanja novozaposlenih radnika
• Niži radni učinak i uspješnost
• Nezadovoljstvo i frustracija
• Apsentizam
• Pogreške i nesreće na radu
• Fluktuacije
• Loša motivacija za rad
• Loši međuljudski odnosi
• Vrijeme osoba koje se moraju baviti rješavanjem konflikata
• Neuspješni radnici, izabrani krivim metodama, ne samo što slabo obavljaju svoje radne zadatke, nego često ometaju i frustriraju i ostale radnike – kao domino efekt!

Izvori:

1. Pološki, N. i Frajlić, D.(2004.) “Pokazatelji konkurentnosti hrvatske radne snage–rezultati empirijskog istraživanja” (”Croatian Labor Force Competitiveness Indicators: Results of Empirical Research”) u Bejaković, P. & – Lowther, J. (urednici) (2004): Konkurentnost hrvatske radne snage (Croatian Human Resource Competitiveness Study), Institut za javne financije (Institute of Public Finance), Zagreb
2. Bahtijarević – Šiber: (1999.) Management ljudskih potencijala, Golden marketing, Zagreb
3. www.dzs.hr